Neki će slaviti, nekima će srca biti teška, ali Bregzit, tri puta odbijan u Parlamentu, dogodiće se u petak 31. januara 2020. u ponoć po centralnoevropskom vremenu (23.00 po vremenu u Londonu).

Između Velike Britanije i evropske dvadesetsedmorice ostaje dalje da se sredi sve o budućim odnosima.

Razdvajanje neće odmah da se ogleda u konkretnim promjenama, ono će prije svega predstavljati početak pregovora da se utvrde modaliteti budućih odnosa dvije strane.

Uprkos pokušajima najžustrijih evroskeptika da se zvono Big Bena, koji je u popravci, oglasi na taj dan, to se neće desiti. UmJesto toga svjetleći sat postavljen na Dauning stritu obilježiće veliki skok odbrojavanjem unazad.

Kovanica od 50 penija (u vrijednosti od 60 euro centi koji Velika Britanija nikad nije usvojila) biće izdata da obilježi taj događaj, u ukupno deset miliona primjeraka. Žustri pristalica Bregzita premijer Boris Džonson, obratiće se naciji u toku večeri.

"Nije važno kako ste glasali 2016. (na referendumu o Bregzitu), vrijeme je da se sa povjerenjem gleda na pionirsku zemlju koja ćemo postati u deceniji pred nama i da se izliječe podjele prošlosti", izjavio je Džonson danas.

Taj zadatak neće biti mali, s obzirom da su skupštine Škotske, Velsa i Sjeverne Irske odbacile njegov zakon o Bregzitu. Boris Džonson koji je došao na čelo vlade u julu uspio je tamo gdje njegova prethodnica Tereza Mej nije.

Ratifikacija sporazuma u srijedu

Ona je napustila Dauning strit sa suzama u očima posle tri odbijanja njenog sporazuma o Bregzitu u parlamentu, navodi Frans pres. Džonson je ponovo pregovarao o tekstu sa Briselom, uključio je novo rješenje da se izbjegne vraćanje na fizičku granicu između Irske i Sjeverne Irske, i konačno je uspio da Parlament usvoji zakon kojim se pokreće Bregzit.

To je uspio zahvaljujući velikoj većini u tom tijelu, najvećoj za konzervativce od Margaret Tačer, osiguranoj pri njegovoj ubjedljivoj pobjedi na prijevremenim izborima u decembru. Tekst kojim sporazum o razlazu od 535 strana postaje zakon, promovisala je kraljica Elizabeta druga 23. januara, osam dana prije roka za razlaz.

Ostaje poslednja formalnost prije nego što se stavi kraj na 47 godina zajedništva, ratifikacija sporazuma o Bregzitu u srijedu u Evropskom parlamentu. Tekst je u petak kružio između Londona i Brisela da ga potpišu dvije strane. Međutim 31. januar je prije svega simboličan datum.

Sporazum o razlazu predviđa tranzicioni period da bi zemlja mogla bez naglog prekida da izađe iz Unije, do 31. decembra ove godine.

Tokom tog perioda Velika Britanija nastaviće da primjenjuje EU propise, ali više neće imati pravo glasa.

U tom periodu, London i Brisel treba da se dogovore o budućim odnosima, posebno oko trgovinskih pitanja. Džonson želi da se to završi u rekordnom vremenu i isključuje bilo kakvo dalje produženje od roka od kraja godine. Evropljani smatraju da je rok vrlo kratak, ocjenjujući da treba ustanoviti prioritete.

Boris Džonson je rekao da bi sa EU želio sporazum sličan onom koji postiji sa Kanadom, bez primjene propisa Evropske unije. Paralelno sa tim Britanija želi da postigne sopstvene ugovore o slobodnoj trgovini sa drugim zemljama, posebno sa SAD, čiji je predsjednik, Donald Tramp, najavio da će sa Londonom imati "fantastičan" sporazum.

U tviter poruci sa slikom evropske i britanske zastave i srcem bivši predsjednik Evropskog saveta Donald Tusk poručio je Velikoj Britaniji "Mi, Evropska unija, uvijek ćemo vas voljeti".

 

Izvor: BETA