U Crnoj Gori reciklira se svega jedan odsto plastičnog otpada
Foto: Ilustracija

Veliki ekološki problem

U Crnoj Gori reciklira se svega jedan odsto plastičnog otpada

U Crnoj Gori reciklira se svega jedan odsto plastičnog otpada što zahtijeva akciju u pogledu infrastrukture za prikupljanje i recikliranje, a procjenjuje se da se godišnje oko četiri kilograma po osobi odlaže u prirodi, kazao je Pobjedi projekt menadžer Regionalnog centra za održivu proizvodnju i potrošnju Ujedinjenih nacija Pedro Fernandez.

On upozorava i da je utvrđeno da se instrumenti politike ne koriste efikasno kako bi trebalo, konkretno, produžena odgovornost proizvođača bila je predviđena prije nekoliko godina, ali do sada nije sprovedena.

Projekat

Fernandez je koordinator projekta koji sprovodi UN - SCP/RAC čiji je cilj smanjenje plastičnog otiska u sektoru hrane i pića u Crnoj Gori. Program podržava Ministarstvo životne sredine, kopna i mora Italije kroz sporazum o saradnji sa UNEP/MAP i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

"Cilj projekta je da se doprinese prioritizaciji i usvajanju preventivnih mjera koje se tiču plastične ambalaže u industriji hrane i pića poboljšanjem relevantnog okvira politike, jačanjem angažmana preduzeća i organizacija za podršku poslovanju i gradnjom kapaciteta drugih relevantnih aktera. Aktivnosti se ne sprovode samo u Crnoj Gori, već i u Albaniji i Bosni i Hercegovini", kazao je Fernandez.

Na osnovu prikupljenih podataka, ističe on, u Crnu Goru se svake godine uveze 23.000 tona plastične ambalaže za hranu i piće, od čega se 2.000 tona izveze u sklopu proizvoda. Na kontrolisanoj deponiji završi 81 odsto, a 11 odsto na sanitarnim deponijama, dok ostatak završi kao otpad ili se baci u životnu sredinu.

"Samo jedan odsto se reciklira", kazao je Fernandez.

Prva faza projekta, objašnjava on, sastojala se u identifikaciji prioritetnih područja intervencije, kako na javnom, tako i na privatnom nivou. Za to su urađene dvije analize: analiza toka materijala i analiza nedostataka u politici.

"Analiza protoka materijala prvi put je procijenila količine plastične ambalaže hrane i pića koja se uvozi, proizvodi, koristi, odlaže i reciklira", kazao je Fernandez.

Jedinstveno rješenje za ovaj problem, ističe on, ne postoji, jer svi akteri u lancu vrijednosti mogu dati doprinos.

"Kroz projekat je proizvedena lista najboljih praksi u pakovanju koja može nadahnuti preduzeća u Crnoj Gori. Na osnovu toga, projekat će podržati dvije kompanije u izradi strategije za podsticanje kružne ekonomije plastike. Jedna strategija mogla bi biti u smislu ponovne upotrebe ambalaže, jer većina problema potiče od jednokratne upotrebe. Druga važna tačka je saradnja u lancu vrijednosti, posebno između proizvođača i zainteresovanih strana zaduženih za prikupljanje i recikliranje. Ovo bi trebalo dovesti do boljeg dizajna i reciklabilnosti i unošenja recikliranog materijala u proizvode", objasnio je Fernandez.

Rješenje vidi u u smanjenju ambalaže. Na primjer, kod određenih proizvoda, primarna i sekundarna ambalaža mogu biti od drugih materijala kao što je papir ili karton.

"Specifična pakovanja kao što su plastične kese za mjerenje voća i povrća zaista nijesu neophodne i mogu lako biti izbjegnute. U drugim slučajevima, mogu se koristiti reciklirani materijali, koji omogućavaju cirkularnost materijala", kazao je Feranandez.

Reciklaža

Kako bi se povećao procenat reciklaže, ističe on, prije svega trebalo bi povećati odvajanje otpada na izvoru, odnosno da to prvi rade građani.

"To se neće desiti samo jačanjem svijesti. Potreban je i doprinos proizvođača (kako se to dešava i u zemljama EU). Posebno u smislu uspostavljanja infrastrukture i pokrivanja operativnih troškova. Stoga, uspostavljanje zakonodavnog okvira kako bi se implementirala produžena odgovornost proizvođača treba da bude prioritet. Jednom kada je materijal dostupan, siguran sam da će se desiti investicije u reciklažne pogone", naglašava Fernandez.

Zakonom o upravljanju otpadom predviđeno je da do 2020. imamo 50 odsto otpada koji će biti spreman za ponovnu upotrebu ili recikliran.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.