Kako su naveli iz "Green Home", sudeći prema Trećem polugodišnjem izvještaju o realizaciji Akcionog plana Nacionalne strategije za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena za period 2018-2020, jasno je da donosioci odluka Poglavlje 27 i dalje nijesu uvrstili na listu prioriteta iako je očigledna važnost i zahtjevnost ovog poglavlja.

"U navedenom izvještaju se jasno navodi da iz čak četiri podoblasti - Horizontalno zakonodavstvo, Buka, Civilna zaštita i Klimatske promjene, nije realizovana ni jedna obaveza predviđena za period jul – decembar 2019. godine. Crna Gora treba da ubrza implementaciju Nacionalne strategije, naročito u sektorima upravljanje otpadom, kvalitet voda i zaštita prirode", kazali su iz ove NVO.

Uprkos većem broju strateških i planskih dokumenata, kako napominju, nedostaje sistematsko upravljanje životnom sredinom, jasno definisani ciljevi, realizovanje aktivnosti u rokovima, međusobna povezanost strateških i planskih dokumenata koji odražavaju politike u ovoj oblasti i jake institucije sa stručnim osobljem koji mogu odgovoriti na izazove.

"Sve navedeno je doprinijelo tome da stepen realizacije planiranih aktivnosti opada, imamo situaciju da je stepen realizacije planiranih aktivnosti za 2018. godinu bio 55 odsto, dok je za 2019. godinu bio 34 odsto, što je u suprotnosti sa očekivanom dinamikom, s obzirom na to da je poglavlje otvoreno u decembru 2018. godine. Postavlja se pitanje kojom brzinom i koliko efikasno će teći dalji proces pristupanja i ispunjavanja završnih mjerila",navodi se u saopštenju.

Za oblast životne sredine i klimatskih promjena, odnosno usklađivanje sa standardima EU i realizaciju obaveza iz evropske agende u prethodnom periodu, prema gore pomenutom izvještaju, uloženo je aproksimativno 46 miliona eura.

Dodajući i da je iznos izdvojenih sredstava iz godine u godinu sve manji.

"Ne postoji održiv finansijski okvir koji može odgovoriti na zahtjevnu primjenu i sprovođenje zakona. Eko fond je osnovan, ali još ne funkcioniše. Očekivanje da bi Eko fond mogao da posluži kao ključni mehanizam za finansiranje obaveza iz Poglavlja 27, izazov je u dijelu organizacionih, finansijskih i tehničkih kapaciteta. Sredstva koja bi se mogla prikupiti nijesu dovoljna za troškove finansiranja projekata zaštite životne sredine i troškova procijenjenih u NEAS-u. Na primjer, za 'teške' direktive neophodno je pripremiti planove za sprovođenje, a u skladu s tim i troškove iz državnog budžeta. Očigledno je da neće biti značajnih finansijskih izdvajanja za zatvaranje Poglavlja 27, direktno proisteklih iz državnog budžeta, već od penala u privatnom sektoru. Imajući u vidu nisku stopu naplativosti poreza i kazni iz ovog sektora, postoji opravdana sumnja da će predložena rješenja u okviru Eko fonda biti u mogućnosti da značajno doprinesu ostvarenju obaveza iz ovog poglavlja", zaključuju iz ove NVO.