„Ovaj zakon je usvojen da bi svi u Crnoj Gori imali jednako pravo da, po svojoj savjesti, budu ili ne budu vjernici bilo koje vjeroispovijesti, i da bi zakoni jednako važili za sve", kazao je Pažin.

Potpredsjednik Vlade podsjeća da su 2015. organizovani brojni javni skupovi o Nacrtu zakona.

"Sve vjerske zajednice i drugi zainteresovani subjekti komentarisali su Nacrt zakona i predstavnici Vlade su više puta imali pojedinačne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama.

Prvobitni zakonski tekst je znatno izmijenjen, budući da je Vlada prihvatila sve predloge vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom, a Vlada je zatražila mišljenje Venecijanske komisije i uvrstila u Predlog zakona sve preporuke ovog stručnog tijela Savjeta Evrope", smatra Pažin.

Crnogorski vicepremijer koji je u parlamentu obrazlagao Zakon, tvrdi da izbori nemaju uticaja na njegovo donošenje.

„Ne vjerujem da će kampanja za predstojeće izbore proteći u znaku besmislenih podjela i rasprava o tome koje su vjere i nacije u Crnoj Gori starije i zaslužnije.Crna Gora je imala i previše gorkih istorijskih iskustava, i sopstvenih i kod svojih susjeda, da bi dozvolila da ovakva retrogradna retorika danas bilo kome donese ozbiljniju političku korist", kazao je Pažin.

On navodi i da Vlada premijera Duška Markovića nema razloga da bježi od priče o rezultatima rada.

„Zahvaljujući ovakvoj državnoj politici, u Crnoj Gori su od obnove nezavisnosti udvostručene plate, utrostručeni prihodi od turizma, danas je Crna Gora punopravna članica NATO-a i jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope", navodi Pažin.

Dodaje da nema sumnje da građani veoma dobro znaju u kakva bespuća i destrukciju vodi politika etničke i vjerske mržnje i sukoba.

„Zato sam uvjeren da će građani dati povjerenje onoj politici koja ne dijeli članove porodica, prijatelje i komšije po vjeri i naciji i koja je okrenuta budućnosti, napretku građanske države i višem kvalitetu života za sve", ističe Pažin.

Uprkos protestima i povišenoj društvenoj temperaturi, kako je kazao dijalog ostaje ključna riječ u odgovoru na pitanje kako izaći iz trenutne krize u Crnoj Gori.