Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić kazao je ranije da Zakon o radu predstavlja jedno od zatvarajućih mjerila za Poglavlje 19 Socijalna politika i zapošljavanje, te da je potreba za donošenjem novog zakona proistekla iz obaveze usklađivanja sa propisima Evropske unije (14 direktiva) kao i Međunarodne organizacije rada. 

„Pregovori sa Evropskom komisijom završeni su 13. novembra 2019. godine kada smo dobili pozitivno mišljenje o potpunoj implementaciji 14 direktiva u tekst zakona“, kazao je Purišić. 

On je rekao da su osnovni ciljevi zakona jačanje instrumenata institucija koje se bave zaštitom prava zaposlenih, povećanje fleksibilnosti na tržištu rada, efikasnije suzbijanje sive ekonomije, dodatna humanizacija procesa rada i liječenje tranzicionih ožiljaka.

 Purišić je pojasnio da se suzbijanje sive ekonomije prepoznaje kroz sljedeće novine:

- Zaključivanje ugovora o radu prije stupanja na rad, a u slučaju da to poslodavac ne učini smatra se da je lice zasnovalo radni odnos na neodređeno vrijeme;

- Poslodavac je dužan da zaposlenom uruči primjerak ugovora o radu;

- Transformacija ugovora o radu na određeno vrijeme u ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

- Trajanje prekovremenog rada na 8 umjesto 10 – nedjeljno, odnosno 32 sa 40 –mjesečno;

- Godišnji odmor se ne može zamijeniti novčanom nadoknadom. Neprikosnoveno pravo zaposlenog;

- Isplata zarade će se vršiti isključivo preko žiro računa a obračun zarade će imati snagu izvršne isprave;

- Prekid rada bez krivice zaposlenog biće obaveza poslodavca da mu isplati zaradu u visinu 60% prosječne zarade ostvaren u posljednjih 6 mjeseci.

- Zaštita od prestanka radnog odnosa na određeno vrijeme dok traje porodiljsko odsustvo.

- Posebna zaštita zaposlenog kod: poslodavca, Inspekcije rada, Agencije za MRRS i sudova.

-Sporazumni raskid radnog odnosa proizvodiće dejstvo samo kad se ovjeri kod nadležnog organa.

Fleksibilnost na tržištu rada se prepoznaje kroz sljedeće novine:

- Zasnivanje radnog odnosa bez prethodnog javnog oglašavanja, koja obaveza se ne odnosi na javne ustanove, privredna društva, ustanove čiji je osnivač država i lokalna uprava. Rok trajanja oglasa 3 dana;

- Uvedena je obaveza poslodavcu koji ima više od 10 zaposlenih da ima akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta;

- Zasnivanje radnog odnosa danom stupanja na rad;

- Trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme produženo je na 36 mjeseci umjesto dosadašnjih 24 mjeseca;

- Ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom za sve zaposlene sa ¼ punog radnog vremena. Izuzetak je predviđen za ugovor o radu direktora koji nema ograničenja. Do sada je ograničenje bilo ¼;

- Zaključivanje ugovora o dopunskom radu, ali ne duže od ½ punog radnog vremena;

- Ugovor o radu van prostorija poslodavca: rad na daljinu i rad od kuće i rad u domaćinstvu, kao posebna vrsta ugovora o radu;

- Zaključivanje Ugovora o radu preko Agencije za privremeno zapošljavanje ali ne duže od 24 mjeseca;

- Ugovorena zarada sa direktorom, menadžerom ili drugim zaposlenim koji obavlja posebne poslove od značaja za poslodavca;

- Zastarijevanje novčanih potraživanja na 4 godine umjesto odredbe – nezastarijevanja;

- Mjere za povredu radne obaveze:
 
1) novčana kazna za lakšu i težu povredu radne obaveze,2) mjera opomene, 3) uslovni prestanak radnog odnosa, i 4) prestanak radnog odnosa;

-Otkazivanje ugovora o radu od strane poslodavca bez vođenja disciplinskog postupka u 50 slučajeva predviđenih zakonom, kolektivnim ugovorima, kao i ugovorom o radu.

Jačanje insitucija koje se bave zaštitom prava zaposlenih se prepoznaje kroz sljedeće novine: 

- Obaveza pokretanja postupka za povredu prava iz radnog odnosa pred nadležnim organom za mirno rješavanje sporova u kojem slučaju je poslodavac dužan da prihvati postupak, prije pokretanja pred nadležnim sudom;

- Obaveza obavještavanja inspekcije rada o uvođenju noćnog rada kao i rada za vrijeme državnih i vjerskih praznika;

- Za isplatu potraživanja nakon prestanka radnog odnosa zaposleni ima pravo da se obrati Inspekciji rada.

Ministar je podsjetio da je rad na Zakonu o radu trajao oko 3 godine, a radna grupa bila je sačinjena od predstavnika svih socijalnih partnera, Uprave za inspekcijske poslove, Univerziteta Crne Gore kao i nevladinog sektora.