„Posljednji put kad smo se sreli u Mitropoliji već smo imali utvrđen tekst zakona, već smo imali mišljenje Venecijanske komisije. Vaš stav je bio da se, i pored toga što smo stigli u tu fazu donošenja zakona, vratimo na početak. Vaš je stav bio da ne želite da razgovarate o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije ukoliko nećemo prije toga raspravljati o zakonu o restituciji crkvene imovine ili makar istovremeno. … Ali mi smo smatrali da bi to bio korak nazad u donošenju zakona“ – rekao je Pažin za sjednici parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode na čijem je dnevnom redu Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

On je dodao da je veoma pažljivo pročitao 92 stranice prigovora Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve i da se samo mali, minoran, dio primjedbi odnosi na preporuke Venecijanske komisije te da su primjedbe koje se odnose na preporuke Venecijanske komisije uvrštene u tekst inoviranog Predloga zakona.

„Naša je namjera bila da se razgovara o svakoj preporuci Venecijanske komisije pojedinačno, jednu po jednu. Odvojili smo za to dovoljno vremena, spremni smo bili nekoliko dana o tome da razgovaramo. Međutim, vaš stav je bio veoma jasan po tom pitanju. Naše je bilo da poštujemo vaš stav. Moje je bilo da o tome obavijestim Vladu. Nakon toga ponovo sam se obratio Mitropolitu, zatražio još jednom da ipak sjednemo, da ipak razgovaramo o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije – vidim da me gledate začuđenim pogledom, obavio sam telefonski razgovor s Mitropolitom, možda Vas nije s tim upoznao, u to ne ulazim – dakle, nakon svega ponovo sam ponudio dijalog i ponovo sam dobio isti odgovor. To je sve što smo mi mogli sa naše strane da uradimo da bismo imali jedan kvalitetan dijalog. I da budem posve jasan: Ni sada ne bježimo od dijaloga. I zakon kada se usvoji, kakav god bio njegov sadržaj, a sadržaj zakona zavisi od poslanika koji će raspravljati o predloženom tekstu zakona, biće potrebno razgovarati. To je taj otvoreni i kontinuirani dijalog koji pominje i Venecijanska komisija. Spremni smo na taj dijalog“ – rekao je Pažin.

On je istakao danas da je Vlada dužna da otvori pitanje pravne valjanosti upisa nekih vjerskih objekata u katastar nepokretnosti.

„Kada je riječ o načinu na koji je uknjižena Srpska pravoslavna crkva devedesetih godina u katastar ne treba ni od toga praviti neku mistifikaciju. Da bi neko mogao da se poziva na svoje pravo svojine, koje djeluje erga omnes prema svima, radi se o apsolutnom pravu, moraju i kumulativno biti ispunjena dva uslova: jedan je postojanje punovažnog pravnog osnova justus titulus. To može biti neki ugovor o kupoprodaji, ugovor o poklonu, to može biti akt nasljeđivanja, to može biti neka odluka državnog organa ili sudska odluka. Pored toga mora biti ispunjen i drugi osnov koji se tiče upisa u katastar nepokretnosti. Ako nedostaje jedan od ova dva kumulativna uslova onda pravni poredak naprosto mora otvoriti pitanje pravne valjanosti takvoga upisa. To je tako po pravu i u ranije važećem pravnom sistemu i u sada važećem pravnom sistemu. Dakle, ne postoji nikakva loša namjera, posebno ne prema jednoj bilo kojoj vjerskoj zajednici u ovom konkretnom slučaju prema Crkvi. Nego postoji potreba za pravnom sigurnošću. To je ustavna obaveza Vlade na kojoj Vlada mora da istraje. Pravna sigurnost je najvažniji aspekt vladavine prava“, pojasnio je Pažin.

Pažin je rekao i da u Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica postoji šest nivoa pravne zaštite što je prepoznala i pozdravila Venecijanska komisija.

„Ovaj zakon otvara mogućnost zaštite na čak šest pravnih nivoa: u spornim situacijama vodiće se upravni postupak (1), nakon toga postoji mogućnost žalbe drugom stepenu (2), nakon toga moguće je pokrenuti upravni spor (3), nakon toga moguće je vanpravnim sredstvima otvoriti postupak pred Vrhovnim sudom (4), nakon toga moguće je podnijeti ustavnu žalbu Ustavnom sudu (5) i konačno kad se iscrpe svi djelotvorni ljekovi koje poznaje naš pravni sistem moguće se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava (6). Dakle, najviši stepen garancija pravne sigurnosti svakom pravnom subjektu koji se osjeti ugrožen bilo kojom odredbom ovoga zakona“ – rekao je potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin u završnoj riječi na sjednici parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode na čijem je dnevnom redu bio predloženi zakon.

Vicepremijer je pročitao dio stava Venecijanske komisije rekavši da koristi priliku budući da u tom tijelu sjede veoma ugledni profesori sa Oksforda, Kembridža, Univerziteta Kolumbija i Sorbone i mnogi ugledni pravnici iz ustavnih sudova.

„Što se tiče važnog pitanja imovine vjerskih zajednica Venecijanska komisija razumije zabrinutost što crnogorska vlast u pogledu uvođenja pravne sigurnosti i rješavanja pitanja moguće nezakonite zloupotrebom izvršene registracije na ime vjerskih zajednica iz devedesetih godina niza vjerskih objekata koji mogu biti dio kulturne baštine Crne Gore. Tim prije zato što država prema članu 78 ustava ima dužnost da štiti prirodnu i kulturnu baštinu zemlje. Venecijanska komisija pozdravlja u tom pogledu to što se rješenja predložena u ovom nacrtu zakona oslanjaju na dugogodišnje pravne principe crnogorskog pravnog poretka i ne zasnivaju se na ad-hoc pravilima specifičnim za ovu situaciju“ – citirao je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin stav Venecijanske komisije.

Potpredsjednik Vlade je iskazao zadovoljstvo danas iskazanim nivoom kulture dijaloga.

„Dijalog gradi mostove između ljudi, a nedostatak tolerancije ruši te mostove. Siguran sam da smo svi za to da istrajemo na izgradnji mostova. Nije to teško, samo je potrebno malo dobre volje, razumijevanja, uvažavanja dostojanstva od svakog pojedinca kao takvoga i vodeći računa da teška riječ pogađa ne samo onoga na koga je usmjerena nego još više onoga ko je šalje“ – rekao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin u završnoj riječi na sjednici parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode.