Sjednica Odbora za ljudska prava na kojoj se razmatra Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, na kojoj kao predstavnici Vlade učestvuju potpredsjednik Vlade Zoran Pažin i ministar Zenka, počela je danas u 10 sati u Skupštini Crne Gore.

Sjednici prisustvuju i predstavnici vjerskih zajednica i civilnog sektora.

„Riječ je o veoma liberalnom zakonskom tekstu, koji svima u Crnoj Gori, dakle i vjernicima i onima koji to nijesu, garantuje najviši stepen prava i sloboda. Ovim zakonom Vlada ispunjava svoju obavezu da na podustavnom nivou ovaj veoma važan aspekt ljudskih prava bude adekvatno uređen modernim zakonom, koji će zamijeniti stari zakon iz 1977. godine, koji je još uvjek na snazi,“ pojasnio je ministar Zenka.

Podsjetio je da prilikom utvrđivanja Predloga zakona Vlada nije žurila, već ga je dugo i pažljivo pripremala.

„Nacrt zakona je pripremljen još 2015. godine. U okviru javne rasprave koja je uslijedila resorno ministarstvo je primilo i razmotrilo na stotine komentara. Samo u prošloj godini održano je sedam okruglih stolova, uz učešće akademske zajednice, vjerskih organizacija i nevladinog sektora. Nema vjerske zajednice ili druge zainteresovane strane koja nije komentarisala ovaj Nacrt. Osim toga, predstavnici Vlade su imali detaljne i iscrpne pojedinačne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama. Na tim konsultacijama postignut je viši stepen saglasnosti nego ikada ranije po ovim pitanjima. Prihvaćeni su svi oni predlozi vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom,“ ocijenio je ministar.

Prema njegovim riječima, novim Predlogom zakona se po prvi put u Crnoj Gori jasno utvrđuje dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica.

„Takođe, na veoma liberalan način je regulisana procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica. Stvar je slobodne volje vjerske zajednice, da li će se registrovati ili neće. Moći će slobodno da djeluju i one vjerske zajednice koje odluče da se ne registruju i da nemaju svojstvo pravnog lica.“

Najzad, naveo je ministar, ovim zakonom se kao kulturno dobro štiti državna imovina koju koriste vjerske zajednice.

„Vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1918. godine i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baštine Crne Gore, biće upisani kao državna svojina. Međutim, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati. Važno je naglasiti da se ove odrebe zakona jednako odnose na sve vjerske zajednice.“
Ministar je naglasio da su apsolutno sve preporuke iz posljednjeg mišljenja Venecijanske komisije, iz juna mjeseca ove godine, prihvaćene i uvrštene u tekst Predloga zakona.