Neopravdani nedolasci kažnjavaju se na različite načine od umanjenja, do ukidanja zarade, pa i gubitka mandata kao što je slučaj u Portugalu, pokazuje istraživanje “Kriterijumi u pogledu utvrđivanja opravdanosti odsustva poslanika sa sjednica”, koje je uradio Istraživački centar Skupštine.

Poslanicima u parlamentu Litvanije se, po Poslovniku, u slučaju odsustva bez važnog opravdanog razloga sa više od polovine sjednica, umanjuje mjesečna zarada za trećinu ukupnog iznosa.

Važnim opravdanim razlozima odsustva sa sjednica parlamenta, odbora ili komisija, smatraju se privremena radna nesposobnost, službeni put, odsustvo zbog brige o djetetu ili druge značajne okolnosti, kao i odsustvo sa sjednica nakon odobrenja Borda parlamenta (Kolegijuma).

Odbor za etiku i procedure odlučuje da li su razlozi odsustva poslanika sa sjednice parlamenta važni i opravdani, dok predsjednici odbora odlučuju da li su razlozi odsustva sa sjednice odbora opravdani.

Prema Poslovniku i Zakonu o poslanicima u Portugalu, svaki poslanik koji odsustvuje sa unaprijed zakazane sjednice ili glasanja bez opravdanog razloga gubi 1/20 mjesečne zarade u prva tri slučaja odsustva, odnosno 1/10 zarade u svim narednim slučajevima odsustva, do broja odsustava koje dovode do gubitka poslaničkog mjesta.

Svaki poslanik koji bez opravdanja odsustvuje sa sjednice odbora gubi 1/30 mjesečne zarade, do najviše četiri odsustva po odboru, odnosno zasijedanju parlamenta. Poslanik koji odsustvuje sa četiri sjednice odbora tokom zasijedanja, gubi svoje mjesto u datom odboru.

Do umanjenja zarade i gubitka mjesta dolazi osam dana nakon što je predsjednik parlamenta zatražio od poslanika da dostavi opravdanje za svoj postupak, u slučajevima kada se opravdanje smatra neadekvatnim ili ukoliko poslanik uopšte ne odgovori.

Zakon predviđa i mogućnost gubitka poslaničkog mjesta, između ostalog, i u slučajevima kada se poslanici registruju kao članovi partije čiji kandidat nijesu bili na izborima, ukoliko uopšte ne zauzmu svoje poslaničko mjesto, ili prekorače dozvoljeni broj izostanaka, izuzev u slučajevima koji se smatraju opravdanim (bolest, sklapanje braka, roditeljsko odsustvo, gubitak člana porodice, viša sila, parlamentarne misije ili drugi poslovi, politički rad ili rad za potrebe partije kojoj poslanik pripada, kao i učešće u parlamentarnim aktivnostima, u skladu sa Poslovnikom). U izuzetnim slučajevima, saobraćajne poteškoće takođe se smatraju opravdanim razlogom za izostanak.

Poslovnik donjeg doma Parlamenta Slovenije propisuje da poslanik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Državnog zbora, odnosno radnog tijela čiji je član, dužan je da o razlozima spriječenosti obavijesti predsjednika parlamenta, odnosno predsjednika radnog tijela, najkasnije dan prije sjednice, osim ako ne može da to uradi iz razloga na koje nije mogao uticati.

Za dane neopravdanog odsustva poslanik nema pravo na zaradu, odnosno nadoknadu za troškove ishrane tokom rada, kao ni na nadoknadu troškova radi dolaska i odlaska sa posla. Na osnovu obavještenja o odsustvu poslanika sa sjednice, predsjednik Mandatno-izborne komisije obavještava poslanika koji je neopravdano bio odsutan o smanjenju plate i drugih ličnih primanja. Poslanik ima pravo prigovora Komisiji u roku od osam dana od prijema obavještenja. Komisija uvažava prigovor i ukida mjeru, ili odbacuje prigovor i potvrđuje mjeru izvršenja.

Opravdanim odsustvom poslanika, u skladu sa Poslovnikom u Sloveniji, smatra se opravdano odsustvo sa posla kao što je definisano propisima o radnim odnosima i zdravstvenom osiguranju, odsustvo u vezi sa radnim zadacima odobrenim od predsjednika Državnog zbora, vanredno odsustvo odobreno u skladu sa zakonom i aktom Mandatno-izborne komisije, odsustvo poslanika sa sjednice radnog tijela zbog istovremenog učešća u radu drugog radnog tijela čiji je član.

Opravdano je i odsustvo u vezi sa radnim zadacima koje je odobrio šef poslaničkog kluba. Odsustvo zbog okolnosti na koje nije mogao uticati se takođe smatra opravdanim odsustvom poslanika. Šef poslaničkog kluba može odobriti odsustvo u vezi sa radnim zadacima samo ukoliko garantuje da neće vise od trećine poslanika tog poslaničkog kluba biti opravdano odsutno sa sjednice parlamenta, odnosno njegovog radnog tijela, iz razloga koji se smatraju opravdanim odsustvom.

Za svaki neopravdani izostanak iz Hrvatskog sabora na dan kada se održava sjednica, poslaniku će se poslanički paušal umanjiti za iznos jedne dnevnice za službena putovanja u Hrvatskoj.

Odluku o umanjenju, na osnovu dostavljene dokumentacije o prisustvu poslanika u Saboru, odnosno dostavljene dokumentacije poslanika kojom on potvrđuje svoj opravdani izostanak iz Sabora, donosi radno tijelo Hrvatskog sabora nadležno za upravne poslove, a najviše do utvrđenog iznosa poslaničkog paušala.

Opravdanim izostane kom poslanika iz Hrvatskog sabora smatraće se bolest, što je poslanik dužan da opravda Ijekarskom potvrdom, smrtni slučaj u porodici, sudski poziv, učešće na društveno-političkim, ekonomskim, naučnim, kulturnim i drugim skupovima, konferencijama, manifestacijama i svečanostima na koje je poslanik pozvan.

U Srbiji dovoljno je da poslanik obavijesti predsjednika Narodne skupštine daje spriječen da prisustvuje. Nijesu bliže određeni ili navedeni razlozi za opravdano odsustvovanje sa plenarnih sjednica ni u jednom aktu. Član 7 Zakona o primanjima narodnih poslanika u Narodnoj skupštini propisuje da se nagrada poslaniku umanjuje kada u toku mjeseca neopravdano izostane sa jedne četvrtine sjednica Skupštine ili odbora za 25 odsto, odnosno sa polovine sjednica za 50 odsto.

Narodni poslanik koji neopravdano izostane sa više od polovine sjednica u toku mjeseca nema pravo na nagradu. Staje neopravdan izostanak nije definisano.

Škrelja: Tražimo rješenje sa generalnim sekretarom

Crnogorski parlament još nije počeo primjenu Poslovnika u dijelu novčanog kažnjavanja poslanika za neopravdano odsustvo iz Skupštine, zbog neutvrđenih kriterijuma za procjenu šta je opravdano, a šta neopravdano odsustvo iz parlamenta.

Na pitanje da li su blizu određivanja kriterijuma za procjenjivanje opravdanosti odsustva poslanika iz Skupštine, za šta je predviđena kazna, Luid Škrelja, predsjednik Administrativnog odbora rekao je da po tom pitanju nema ništa novo.

“Ne znam kako će to da ide. Zajedno sa generalnim sekretarom pokušavamo da nađemo model koji bi bio dobar. Očigledno da je u tom dijelu Poslovnik manjkav i ne daje nam prostora da mi pravovaljano ocjenjujemo opravdanost ili neopravdanost Zajedno sa stručnom službom pokušavamo da nađemo model koji će nas voditi ka rješavanju tog problema”, rekao je Škrelja.