Bregu,foto:RCC

"Krajnje je vrijeme da se zauzme jasan stav o procesu pristupanja Zapadnog Balkana"

„Vrijeme je da se okonča pretvaranje i Evropska unija treba da ispoštuje svoj ugovor i izađe sa jasnim stavom o procesu pristupanja Zapadnog Balkana", poručila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu na međunarodnoj konferenciji na visokom nivou o budućnosti Balkana pod nazivom „Za ples je potrebno dvoje: Zapadni Balkan između nade i stvarnosti“, koja je u organizaciji „Prijatelja Evrope“ održana u Briselu.

Bregu se zahvalila novoj predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lejen na jasno izraženoj viziji Evrope kao kontinenta. 

"Nadamo se da će to biti cilj i pristup svih zemalja članica Evropske unije. S druge strane, mi u regionu trebamo zasukati rukave i krenuti sa realizacijom programa reformi, uprkos ogorčenosti i razočarenju koji su prisutni u regionu,“ rekla je Bregu.

Ona je istakla da je ovaj trenutak možda i najveća kriza u političkim stavovima Evropske unije i Zapadnog Balkana od 1999.

"Od sada pa do narednog samita Zapadnog Balkana svi će jedva čekati da se donese odluka, ali ko može garantovati da će se odlučno i ozbiljno ustrajavati na reformama. Samo se nadam da odluka, ne samo o neotvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, već i odluka koja utiče na ukupnu perspektivu pristupanja i proces članstva drugih zemalja, neće negativno uticati i razočarati prije svega javne uprave koje trebaju biti motivisane da nastave sa reformama“, poručila je Bregu.  

Bregu je zaključila da „bi, iako region polaže velike nade u hrvatsko predsjedavanje Evropkskim savjetom, bilo kratkovido i isuviše pojednostavljeno čekati da Hrvatska, Njemačka ili Francuska same promijene smijerove hladnih vjetrova nad Balkanom".

"Neostvarivanje vjerodostojnog napretka u pristupanju će, međutim, imati suprotan učinak i smanjiti želju za reformama, povećati međustranačke sukobe i nestabilnost", kaže Bregu i dodaje i da u sklopu jednog sveobuhvatnog pristupa treba da razmotrimo kako dati novi zamah i osnažiti ovaj proces kroz nove podsticaje i ne stvarajući pri tom nove prepreke.  

Generalna sekretarka Bregu naglasila je i važnost mladih i međusobnu povezanost njihove i evropske perspektive regiona.

„61 posto mladih ljudi iz regiona podržava integraciju u EU, ali je istovremeno isti taj procenat njih spreman da ode ako ne vide jasne, bolje standarde u svojoj zemlji. Razvojem regionalnog ekonomskog prostora mladim ljudima se omogućava da slobodno putuju u cijelom regionu. To je razlog i zbog koga naporno radimo na priznavanju diploma i stručnih kvalifikacija na osnovu odgovarajućeg evropskog modela. Time se mladim ljudima daje prilika da eventualno odu u drugu zemlju u regionu i tamo pronađu posao, što je ujedno i jedan od načina da se borimo sa nezaposlenošću i odlaskom kvalifikovane radne snage“, vjeruje Bregu.

U uvodnom dijelu pod nazivom „Ples bez partnera? Između razočarenja, očaja i nade“ učestvovali su zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić, generalni direktor Generalne direkcije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Kristijan Danijelson, ministar regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Hrvatske i mladi lider Evrope za 2019. godinu Marko Pavić i predsjednik Kosova Hašim Tači, a moderator je bila direktorica za Evropu i geopolitiku u organizaciji „Prijatelji Evrope“ Šada Islam. Učesnici su se dotakli odnosa Zapadnog Balkana i Evropske unije, procesa proširenja i predstojećeg hrvatskog predsjedavanja EU 2020. godine, od kog se očekuje da Zapadnom Balkanu da veći prioritet u programu rada.      
 
Ovogodišnja dvadeseta po redu međunarodna konferencija na visokom nivou bila je ključni trenutak za razmatranje budućnosti Balkana i novih ideja i pristupa u prisustvu preko dvije stotine učesnika, uključujući evropske i nacionalne kreatore politika, državne službenike, predstavnike poslovnih i međunarodnih organizacija, kao i vodeće akademike i novinare. 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.