Podsjeća da je URA još 2015. godine predložila izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti koji bi  omogućila da sva djeca u Crnoj Gori opet primaju dječji dodatak, a da ona djeca koja su u stanju materijalnih i posebnih potreba primaju veće naknade nego do sada.

„Naša namjera jeste da svako dijete u Crnoj Gori  do navršene 15. godine, odnosno da tokom redovnog školovanja u osnovnoj školi prima dječji dodatak. Kako je osnovno školsko obrazovanje obavezno, a država nije omogućila mehanizme da svoj djeci omogući besplatne užbenike za ovaj nivo obrazovanja, smatramo da se na ovaj način dijelom prevazilazi taj nedostatak. Usvajanjem zakona država bi pokazala solidarnost i sa roditeljima, i pružila bi potrebnu pomoć prilikom podizanja djece. Izmjene bi omogućile i da svako dijete u Crnoj Gori u jednom periodu ostvari pravo na primanje dječjeg dodatka”, poručila je Zoronjić.

Ističe i da je namjera URE da djeca koja su u stanju materijalnih i posebnih potreba primaju do 50% veće naknade nego do sada.

“Za ove određene kategorije djece, nužno je povećati visinu dječjeg dodatka iz razloga što sadašnji iznosi ne omogućavaju dovoljnu pomoć. Vrlo važno je i to što želimo ukinuti ograničenje broja djece u porodici koja mogu biti korisnici dječjeg dodatka. Mogućnost da svako dijete prima dječji dodatak je u direktnoj vezi sa težnjom države Crne Gore za povećanjem već negativnog trenda prirodnog priraštaja i s tim u vezi smatramo da bi ove izmjene dale podstrek roditeljima prilikom planiranja porodice”, jasna je Zoronjić.

Ona ukazuje i na podatak MONSTAT-a sa popisa iz 2011. godine i podataka UNICEF-a o broju djece u Crnoj Gori i broju djece koja trenutno primaju dječji dodatak, i tvrdi da je procjena URE da potrebna sredstva za djecu koja do sada nisu primala dječji dodatak iznose oko 16,5 miliona eura na godišnjem nivou.