Brajović je danas imao izlaganje na konferenciji „Religija kao instrument mira“ koja se u organizaciji predsjednika Republike Albanije u saradnji sa Stejt departmentom, održava u Tirani.

Predsjednik Brajović je istakao da istorija i tradicija Crne Gore najbolje mogu da svjedoče o tome da različitosti treba posmatrati kao prednost koja spaja i obogaćuje život naših građana, kao i da religije predstavljaju bogatstvo kulturnog i društvenog razvoja, a religijske slobode neotuđivi dio ljudskih prava. On je kroz istorijski prikaz ustanovljenja katolicizma, pravoslavlja i islama, i spomenike kulture koji o tome svjedoče, podsjetio da su sve tradicionalne religije u Crnoj Gori imale značajnu ulogu u sveukupnom razvoju nacionalnog identiteta, njegovom kulturnom i društvenom uzdizanju.

Brajović je naglasio da je Crna Gora građanska, sekularna država, posvećena zaštiti vjerskih sloboda, koje tretira pitanjima lične duhovnosti i privrženosti pojedinca određenim vrijednostima. Shodno crnogorskom Ustavu, svima su zagarantovana i neprikosnovena prava vjeroispovijesti, organizovanja i djelovanja, a prema podacima Zavoda za statistiku današnje uprave, evidentirano je oko 40 različitih vjerskih zajednica.

"U želji da normativa prati dobru praksu i uspješan suživot više religija, povedena je javna rasprava o novom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Naša namjera je da zakonodavstvo uskladimo sa najvišim evropskim standardima, jer su jake demokratske institucije i vladavina prava preduslov sveukupnog razvoja i boljeg kvaliteta života naših građana. Vjerujem da će Vlada i resorno ministarstvo ozbiljno i sveobuhvatno razmotriti predloge i sugestije koje su se čule na javnoj raspravi, kao i od strane Venecijanske komisije. Očekujem da će skupštinska rasprava o ovom zakonu u otvorenoj i stručnoj diskusiji dovesti do usvajanja najkvalitetnijih rješenja koja uređuju ovu oblast", istakao je Brajović.

On je rekao da donošenje ovog zakona za nas ima poseban značaj jer je riječ o delikatnom pitanju, koje sada počiva na zakonskim rješenjima iz 1977., a posebno ako imamo u vidu uticaj i učešće pojedinih vjerskih zajednica u raspadu  bivše Jugoslavije.

"Namjera je da se po prvi put u Crnoj Gori reguliše niz važnih pitanja: utvrdiće se prava i obaveze vjerskih zajednica; regulisati procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica; na jasan i transparentan način riješiti pitanje državne imovine i regulisati pitanje vjerskog obrazovanja. U tom članu 19. npr kaže se da registracija vjerske zajednice nije obavezna. A da vjerske zajednice slobodno odlučuju o tome da li će zahtijevati upis u registar. Novi zakon će garantovati punu slobodu vjeroispovijesti, a država će zaštititi imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbijediti da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države",  istakao je predsjednik Skupštine.

Kako je kazao, predloženi zakonski tekst podrazumijeva i zaštitu prvorazrednih svjetskih kulturno-istorijskih spomenika na području naše države, jer čuvanje civilizacijskih tekovina je od neprocjenjivog značaja za razvoj crnogorskog društva i države uopšte:

"Ovo je posebno značajno s obzirom na činjenicu da se npr. Srpska pravoslavna crkva, posredstvom Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, svojim djelovanjem na terenu i izjavama pojedinih crkvenih velikodostojnika izaziva podjele u crnogorskom društvu i istovremeno podriva političko i pravno ustrojstvo na kojima se temelji crnogorska državnost. Takođe, obnova autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nestala nasilnim ukidanjem Crne Gore 1918, obaveza je nas koji smo povratili državnost 2006. Rješenja kojima težimo, moraju biti utemeljena na Ustavu i zakonu, našoj istoriji i tradiciji, i vjerujem da ćemo urediti i ovu oblast na način kako predviđa naš današnji skup: prije svega kao doprinos miru - zaključio je predsjednik Skupštine Crne Gore.

Na kraju izlaganja, Brajović je prisutnima rekao da je hiljadugodišnje trajanje Crne Gore iznjedrilo i neke neuobičajene religijske običaje, tako da u Crnoj Gori postoje primjeri zajedničkog vjerovanja u svece koji su bili istorijske ličnosti, kasnije kanonizovani, u koje i danas  vjeruju pripadnici sve tri najveće religije prisutne u našoj zemlji.

Konferencija u Tirani okuplja državne zvaničnike, predstavnike vjerskih organizacija, stručnjake za slobodu vjeroispovjesti i aktiviste iz Zapadnog Balkana, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.