Kako je za Novu M kazala portparolka odlazeće visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost Maja Kocijančič, naša zemlja ostvarila je značajan napredak, a najizazovnija za dalji progres ka Briselu i dalje ostaju poglavlja 23 i 24.

"Crna Gora napravila je evidentno sveukupan napredak u pristupnim pregovorima sa EU, sa otvorena 32 od 35 poglavlja i privremeno zatvorena tri", ocijenjeno je iz kabineta šefice evropske diplomatije Federike Mogerini za NOVU M.

Crna Gora je prema riječima Kocijančić postigla značajan napredak u usklađivanju sa evropskim pravnim tekovinama u većini oblasti.

"Ipak, sa cjelokupnim institucionalnim i značajnim dijelom pravnog okvira sada je najvažnije da sistem vladavine prava pokaže opipljivije rezultate i održiv napredak. Tempo pristupnih pregovora definisan je crnogorskim napretkom u sprovođenju reformi, konkretno na polju vladavine prava i poglavljima koja se tiču toga. Stoga, Crna Gora sada mora proaktivno da istupi i pronađe novu snagu za nastavak reformi", kazala je Kocijančić.

Iz kabineta Mogerini kažu za Novu M i da najizazovnija i dalje ostaju poglavlja 23 i 24 - borba protiv korupcije, kriminala, pravosuđe i temeljna prava, koja su prioritet na putu ka EU

Komentarišući neotvaranje pregovora sa Skopljem i Tiranom, Kocijančić navodi da  dijele razočaranje sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te da će EU nastaviti da bude pouzdan partner sa zemljama našeg regiona.

"Naša posvećenost evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana ostaje nepokolebljiva i EU integracije ovog regiona ostaju visoko na strategijskoj agendi, u interesu svih. Stoga će se EU ponovo baviti ovom temom prije Samita lidera Zapadnog Balkana početkom maja 2020", kazala je ona.

U odgovorima Novoj M iz Brisela dodaje se da su Albanija i Sjeverna Makedonija pokazale neprocjenjive napore da pokrenu reforme koje su tražene za napredak na njihovom evropskom putu, ali da jednoglasnost o njima nije postignuta. Svakako, zemlje Zapadnog Balkana se, kaže Kocijančić nalaze u srcu Evrope, dijele istu istoriju,  kulturno nasljeđe, imaju iste izazove i mogućnosti.

"Visoka predstavnica Federika Mogerini odigrala je ključnu ulogu u učvršćivanju Zapadnog Balkana na evropskom putu, tako što je značajno širila fokus našeg zajedničkog djelovanja na nove izazove, uključujući borbu protiv terorizma i radikalzaciju kao i migracije. Koristeći politiku proširenja kao ključni aspekt EU  strategije, pokazuje regionu i svijetu da integrisanje naših partnera sa Zapadnog Balkana u EU je strateško ulaganje u mir, demokratiju, prosperitet, sigurnost i stabilnost Evrope kao cjeline. Tokom trenutnog mandata ovaj region je naš prioritet, i kao rezultat toga svi naši partneri preduzeli su značajne korake na svom putu ka članstvu", saopšteno je.

A tu, navode iz kabineta Mogerini, spada Prespanski sporazum izmedju Grčke i Sjeverne Makedonije, zatim značajan napredak, uprkos nekim poteškoćama, u pregovorima između Beograda I Prištine ali i krucijalne reforme širom regiona u svakoj od šest zemalja na Zapadnom Balkanu koje će donijeti konkretne benefite.

"Naša saradnja sa Crnom Gorom razvija se planiranom dinamikom: sada je Crna Gora strogo usklađena sa evropskom vanjskom bezbjednosnom politikom, takodje u 2017oj zemlja je postala članica NATO. U Bosni i Hercegovini visoka predstavnica zalagala se za podsticanje svih lidera kako bi se fokusirali na bolji kvalitet života građana kroz ključne socio-ekonomske reforme umjesto na nacionalstička pitanja, što je pomoglo da se zemlja vrati na put Eu integracija", naveli su iz Brisela.

Zaključuju da je EU doprinijela kreiranju sasvim nove svijesti među liderima i ljudima u ovom regionu da je saradnja bitnija od konfrontacije. Nijedna druga sila, ističe Kocijančić u odgovorima za NOVU M,  nema isti potencijal kao EU - da bude stub mira, stabilnosti i ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu.