Ona je u Skupštini, odgovarajući na pitanje posalanika Demokratske partije socijalista (DPS), Bogdana Fatića, kazala da su primjetni brojni benefiti i povoljnosti od izlaska italijanskog partnera iz vlasničkih i upravljačkih struktura EPCG, što se desilo 1. jula 2017. godine.

„Trošak put opcije smo sa 250 miliona eura smanjili na 230 miliona eura. Vlasništvo u EPCG smo povratili umjesto za sedam za dvije godine i po osnovu vlasništva u kompaniji naplatili 91 milion eura dividende“, precizirala je Sekulić.

Ona je podsjetila da je Vlada u pregovorima prvobitno dogovorila izlazak kompanije A2A i prodaju akcija za ukupno 250 miliona eura, uz mogućnost otplate u sedam rata, počev od 1. maja prošle godine.

„Mi smo u tom trenutku mogli da pregovaramo sa A2A da za put opciju smanjimo period otplate sa sedam na dvije godine i time obezbijedimo popust. Došli smo do cifre od 230 miliona eura u četiri polugodišnje rate“, kazala je Sekulić.

Dvije rate je trebalo da isplati država, a dvije EPCG.

Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanović, pitao je Sekulić da li je zadovoljna dinamikom izgradnje solarne elektrane Briska gora u Ulcinju.

Sekulić je kazala da je ugovor potpisan krajem decembra prošle godine sa konzorcijumom koji čine EPCG, finska kompanija Fortum i indijska firma Sterling and Wilson.

„Na samom terenu se u ovom trenutku fizički ništa ne dešava, jer je sami dogovor predviđao određene elemente koji treba da budu završeni do kraja ove godine i koji idu u skladu sa ugovorenom dinamikom“, objasnila je Sekulić.

Ona je kazala da se radi o zakupu 6,6 miliona kvadrata, od čega je polovina tog zemljišta bila pokrivena prostorno-planskom dokumentacijom za potrebu solarne elektrane.

„Naša ugovorna obaveza je da i ostatak zemljišta pokrijemo prostorno-planskom dokumentacijom, gdje su inicirane izmjene Prostornog urbanističkog plana (PUP) u Ulcinju kako bi svih 6,6 miliona kvadrata bilo predviđeno za izgradnju solarne elektrane“, navela je Sekulić.

Ona je podsjetila da ugovor predviđa izgradnju solarne elektrane od 250 megavati (MW) instalisane snage u dvije faze.

„Prva faza je 50 MW, a u januaru bi mogli da počnu radovi na lokaciji Briska gora, zato što je taj dio pokriven planskom dokumentacijom i postojeća infrastruktura Crnogorskog elektroprenosa može da prihvati enegiju proizvedenu u budućih 50 MW“, precizirala je Sekulić.

Prema njenim riječima, paralelno će početi druga faza kad se ispune uslovi.

„Radi se o investiciji od oko 200 miliona eura koja prema tenderskoj dokumentaciji podrazumijeva zapošljavanje 226 ljudi“, dodala je Sekulić.

Ona je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Filipa Vukovića, kazala da je Crna Gora u prvih devet mjeseci uvezla 866,42 hiljade megavat sati (MWh), dok se izvezlo 641,6 hiljada MWh.

„Za isti taj period proizvodnja električne energije iznosila je 2,32 miliona MWh, a potrošnja 2,47 miliona MWh“, rekla je Sekulić.

Prema njenim riječima, energetskim bilansom za ovu godinu planirano je da energetski objekti u Crnoj Gori proizvedu 3,41 miliona MWh kako bi zadovoljili potrebe za električnom energijom potrošača u Crnoj Gori koja je procijenjena na 3,55 miliona MWh.