Od 51.000 podnijetih zahtjeva za legalizaciju 3.858 rješenja u prekidu postupka
Ilustracija

Zbog neriješenih imovinskih odnosa

Od 51.000 podnijetih zahtjeva za legalizaciju 3.858 rješenja u prekidu postupka

Od 51.000 podnijetih zahtjeva za legalizaciju 3.858 rješenja je u prekidu postupka, a razlozi su neusklađenost sa postojećim planovima i neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Postupak se nastavlja nakon usvajanja Plana generalne regulacije, odnosno rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, kazao je Pobjedi generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović.

On navodi da je broj predmeta u kojima je tražena dopuna 23.917, jer nije dostavljena potpuna dokumentacija.

“Ovi predmeti će se analizirati nakon prikupljanja potpune dokumentacije, a rokovi do kojih je potrebno dostaviti dokumentaciju su dati od strane jedinica lokalne samouprave, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku”, kazao je Čanović.

Naglašava da prema podacima iz septembra ove godine, od oko 51.000 podnijetih zahtjeva za legalizaciju na nivou države obrađeno je skoro 31.000 zahtjeva.

“U najvećem broju jedinica lokalne samouprave je visok procenat obrade podnijetih zahtjeva: u Bijelom Polju, Kolašinu, Petnjici, Pljevljima i Kotoru svi primljeni zahtjevi su obrađeni, dok je u pojedinim opštinama procenat obrade zahtjeva i do 90 odsto od ukupnog broja”, kazao je Čanović.

Kada su u pitanju zahtjevi koji su u prekidu postupka shodno Zakonu, rješenje o legalizaciji, se može, objasnio je, donijeti za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta donešenog do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskog dokumenta donešenog shodno zakonom propisanom procedurom ili se postupak prekida do donošenja Plana generalne regulacije.

“Takođe, rješenje o legalizaciji se donosi ukoliko su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to jedan od razloga za prekid postupka. Nakon rješavanje prethodnog pitanja, odnosno donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinsko-pravnih odnosa postupci će se nastaviti”, istakao je Čanović.

Do sada je, kako pokazuju podaci od septembra, donijeto 643 rješenja o legalizaciji.

“Rješenje o legalizaciji bespravnog objekta shodno Zakonu obavezno sadrži smjernice za usklađivanje spoljnog izgleda objekta iz planskog dokumenta, sa rokom usklađivanja od tri godine od dana izvršnosti rješenja”, kazao je Čanović.

U Ministarstvu turizma i održivog razvoja zadovoljni su dosadašnjim sprovođenjem Zakona u dijelu sprovođenja postupka legalizacije, imajući u vidu da je podnijeto oko 51.000 zahtjeva za legalizaciju i da je do sada obrađeno 31.000.

Prihodi od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte koji su uplaćeni u budžete jedinica lokalne samouprave iznose oko 1.150.000 eura, dok je obračunati iznos veći za oko 100.000 eura.

Naknada za bespravne objekte, kako je napomenuo Čanović, će se plaćati na godišnjem nivou, a visina naknade po metru kvadratnom bespravnog objekta može iznositi od 0,5 do 2 odsto prosječne cijene građenja metra kvadratnog novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje.

“Godišnja naknada za korišćenje prostora, može iznositi od 3,55 do 14,20 eura po metru kvadratnom, u zavisnosti od visine, načina i kriterijuma plaćanja godišnje naknade koju utvrđuje nadležni organ lokalne samouprave. U Crnoj Gori, prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, prosječna cijena građenja stanova u novogradnji za prošlu godinu iznosi 710 eura po metru kvadratnom (za glavni grad prosječna cijena građenja iznosi 620, za primorski region 945, za središnji region 541, a za sjeverni region 527 eura po metru kvadratnom)”, precizirao je Čanović rekavši i da su opštine Petnjica, Šavnik, Danilovgrad i glavni grad Podgorica dobile saglasnost na prijedloge odluka o utvrđivanju naknade za korišćenje prostora.

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.