Iz Instituta ističu da se u tom periodu prati kretanje obolijevanja od oboljenja sličnih gripu, njihova geografska rasprostanjenost, intenzitet aktivnosti i trend incidencije kao i obolijevanje od akutnih respiratornih infekcija (ARI), broj laboratorijski potvrđenih slučajeva obolijevanja od virusa gripa i drugi epidemiološki značajni parametri.

U Crnoj Gori je prošle godine od gripa preminulo 28 osoba.

"Uvidom u elektronsku bazu podataka u Crnoj Gori su u toku 40. nadzorne sedmice 2019. godine (period 30.9 - 6.10.2019) prijavljene tri osobe sa simptomima nalik gripu (ILI), što predstavlja incidenciju od 0,5/100 000 stanovnika. Registruje se aktivnost ILI-a niskog intenziteta bez aktivnosti virusa influence", navode iz IJZ.

Najveći broj oboljelih od bolesti sličnih gripu (ILI) u izvještajnoj nadzornoj sedmici registrovan je među odraslim osobama starijim od 65 godina (2 oboljela, ods. 75 odsto od ukupnog broja prijavljenih slučajeva).

"U istoj uzrasnoj grupi se registruje i najviša incidencija. Uvidom u elektronsku bazu podataka u Crnoj Gori u toku 40. nadzorne sedmice 2019. godine (30.9 - 6.10.2019) prijavljeno je 6.250 osoba sa simptomima blažih i težih infekcija respiratornog trakta (ARI), što predstavlja incidenciju od 1008/100 000 stanovnika. Napominjemo da je najefektnija mjera prevencije gripa - vakcinacija, pa preporučujemo da se sve osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija vakcinišu. Vakcina se može primiti tokom cijele sezone trajanja nadzora nad gripom, ali je najbolje vrijeme za vakcinaciju prije početka širenja virusa u populaciji, s obzirom na to da je za razvoj antitjela potrebno dvije-tri sedmice nakon vakcinacije", navode iz Instituta.