Ona je istakal da su u sklopu digitalne komponente Višegodišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor na Zapadnom Balkanu na primjer, imali veoma dobru i uspješnu saradnju koja je rezultirala regionalnim sporazumom o snižavanju cijena rominga, što je potvrdilo da kad god postoji politička volja, stvari u regionu idu naprijed, za razliku od sporazuma o mobilnosti doktora medicine, stomatologa, građevinskih inženjera i arhitekata u regionu do kojeg nije došlo zbog izostanka dijaloga oko trgovine između Beograda i Prištine.

"Postavlja se, dakle, pitanje da li je regionalna saradnja uopšte moguća ako u regionu postoje bilateralni sporovi", kazala je Bregu.

„Imamo region koji je istovremeno i ujedinjen i podijeljen, i kreće se različitim putevima. Važan datum koji će diktirati šta će se dalje događati je ishod odluke Evropskog savjeta o započinjanju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. I dalje nastojimo uvjeriti zemlje članice Evropske unije da smanjivanje evropske perspektive u regionu neće pomoći Zapadnom Balkanu. Zapadni Balkan će ostati po strani, a kad god je Evropska unija Zapadni Balkan ostavljala po strani, u regionu su se uvijek pojavljivali problemi,“ zaključila je Bregu.

Na panelu su učestvovali i visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Incko, zamjenik ministra vanjskih poslova Turske i direktor za poslove sa EU Faruk Kajmakči, politikolog i poslovni konsultant Kornelijus Granig iz Austrije, bivši ministar vanjskih poslova i savjetnik predsjednika Crne Gore Milan Roćen, osnivač i predsjedavajući Instituta regija Evrope (IRE) Franc Šausberger, glavni pregovarač za mir i bivša potpredsjednica vlade KosovaEdita Tahiri i državni sekretar u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Srbije Ivan Bošnjak, dok je moderator bio Kristijan Veršuc, dopisnik austrijski Javnog servisa ORF za Balkan i Ukrajinu. Na kraju panela izlaganje je imao odlazeći komesar Evropske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Han.