"Istraživanje je pokazalo da čak tri četvrtine građana nisu korisnici e-usluga, ali da među onima koji jesu - čak 73% njih je bilo zadovoljno pruženom uslugom. Takođe, građani i dalje radije biraju tradicionalni pristup uslugama javne administracije nasuprot elektronskim uslugama, (više od 60% ispitanika bi radije izabralo odlazak na „šalter“) bez obzira da li e-usluge koštaju jednako ili su jeftinije", navodi se u saopštenju MJU.

Situacija je potpuno drugačija kada je riječ o preduzećima, među kojima se više od 75%, tj. više od tri četvrtine opredjeljuje za elektronske usluge, takođe bez obzira da li je cijena ista ili manja.

„Cijenim da će rezultati ovog istraživanja značajno doprinijeti sagledavanju stanja u oblasti razvoja e-uprave u Crnoj Gori i da će nam pomoći da kreiramo dalje smjernice u pravcu prepoznavanja potreba crnogorskih građana i privrede kad je u pitanju oblast digitalizacije usluga javne uprave", kazala je ministarka javne uprave Suzana Pribilović.

Ona je kazala da Ministarstvo javne uprave, u okviru svojih nadležnosti koordinira procesom razvoja e-usluga u Crnoj Gori i važan dio ovog procesa je i analiza postignutih rezultata, koji se najbolje mogu sagledati kroz mjerenje zadovoljstva korisnika i stepen korišćenja e-usluga.

„Istraživanje koje danas predstavljamo rezultat je višemjesečnog zajedničkog rada Ministarstva javne uprave, UNDP i kompanije IPSOS, u okviru projekta koji finansira Evropska unija. Cilj ovog sveobuhvatnog istraživanja je bio da se identifikuju stvarne potrebe građana i preduzeća“ – kazala je Pribilović.

Ona je kazala da na portalu e-uprave, kojim upravlja Ministarstvo javne uprave predstavlja centralno mjesto za pružanje e-usluga javne administracije. Na njemu se trenutno nalazi 567 usluga, a broj zahtjeva koji su građani i privreda od početka ove godine podnijeli preko portala je povećan za 43% u odnosu na isti period prošle godine.

„To nam daje za pravo da budemo optimisti kada je u pitanju dalji razvoj e-uprave,“ zaključila je Pribilović.

Danijela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori ukazala je da uprkos tome što 75% građana Crne Gore koristi internet, ovaj napredak u broju korisnika nije podjednako rasprostranjen.

"Procjenjuje se da samo 30-45% ljudi starijih od 60 godina koristi internet. Iako je ovaj jaz u različitim starosnim grupama očekivan, to nije nešto što je neizbježno. Na primjer, u Finskoj, skoro 80% ljudi starijih od 60 godina koristi internet. U tom smislu, sprovođenje  vladininih strategija digitalizacije treba da prati dvojak pristup: s jedne strane broj digitalno dostupnih usluga treba da se povećava, dok se istovremeno treba upravljati rizicima od  isključivanja ranjivih grupa. Ovo je izazov sa kojim treba da se nosimo kroz ispunjavanje Ciljeva održivog razvoja i njihov osnovni princip da niko ne smije biti izostavljen iz društva. Vjerujem da će današnja prezentacija ponuditi dublji uvid u upravljanje tim rizicima", kazala je ona.

Gašparikova je podsjetila da je istraživanje sprovedeno u okviru projekta „Podrška uspostavljanju transparentnije, efikasnije i servisno orjentisane javne uprave“ koji finansira EU, a sprovodi UNDP.

„Cilj projekta je da se pruži podrška sprovođenju Strategije reforme javne uprave – prevashodno ciljevima koji se odnose na pružanje usluga, sistem državne službe i upravljanje ljudskim resursima“ – zaključila je Gašparikova.

Rezultate istraživanja i različite alate za mjerenje razvoja e-uprave predstavili su Vladimir Raičević iz IPSOS-a i načelnica za razvoj elektronskih servisa Ministarstva javne uprave Mirjana  Begović.

 

Istraživanje ove vrste je prvi put sprovedeno na nacionalnom nivou, uzimajući u obzir stavove građana, privrede i javne uprave i predstavlja polazni osnov za dalje analize razvoja e-uprave u Crnoj Gori.