Podsjećaju da je javna rasprava o tekstu Nacrta zakona počela 17. septembra 2019. godine objavljivanjem javnog poziva za učešće u raspravi sa pratećim materijalom, na internet stranici Ministarstva i portalu e-uprave. Javna rasprava trajaće do 18. oktobra 2019. godine.

"Cilj predloženih izmjena i dopuna u oblasti slobodnog pristupa informacijama je da doprinesu što djelotvornijem ostvarivanju prava na slobodan pristup informacijama, te stvaranju neophodnih mehanizama, kako bi sve ono što su identifikovani problemi u primjeni ovoga zakona, bili prevaziđeni. Na ovaj način, stvorili bi se i neophodni uslovi da se pravo na slobodan pristup informacijama ostvaruje kvalitetnije i efikasnije.

Kao što smo više puta saopštili, predložena zakonska rješenja pripremljena su u skladu sa najbojim praksama, međunarodnim i evropskim standardima i dokumentima, te u skladu sa preporukama koje su date od strane međunarodnog eksperta angažovanog od strane Delegacije EU u Crnoj Gori i preporukama iz Analize normativnog okvira u oblasti slobodnog pristupa informacijama, koju je Vlada Crne Gore usvojila u aprilu ove godine", saopšteno je iz MJU.

U odnosu na ocjenu iz nedavne izjave ambasadora Orava da su međunarodni eksperti, između ostalog, istakli važnost neuvođenja koncepta zloupotrebe prava u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama ministarka javne uprave, Suzana Pribilović,  je uputila zvanični dopis Delegaciji EU u Podgorici sa molbom za dostavljanje pomenutih preporuka.  

"Podsjećamo da je, u postupku pripreme Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacija, od strane međunarodne ekspertice koja je kao podrška u ovom procesu angažovana od strane Delegacije EU u CG, kao jedna od ključnih preporuka istaknuta važnost uvođenja instituta zloupotrebe prava na pristup informacijama", navodi se u saopštenju.

Kada je riječ o institutu zlopotrebe prava, iz MJU kažu da je ovaj institut mehanizam koji je uspješno zaživio u mnogim državama EU i regiona, kao što su npr. Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Škotska, Kanada, Portugal, Švajcarska, Slovenija, Srbija, Hrvatska i dr.

"Cilj uvođenja zloupotrebe prava je da se spriječi svaki nedopušteni cilj od strane korisnika suprotno cilju i svrsi zakona, a koji podrazumijeva da korisnici ovoga prava isti koriste u ulozi demokratskih kontrolora vlasti, te omogućava da su građani dobro i pravovremeno informisani o pitanjama o kojima treba da se opredjeljuju ili donose odluke.

Posebno ističemo da kada je riječ o pravilnoj primjeni instituta zloupotrebe prava od strane organa vlasti ključno je da se stvori dobra praksa, te je planirano donošenje smjernica od strane Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kao i edukacija službenika iz organa vlasti, kako bi se stvorili neophodni uslovi da u praksi ne dolazi do neopravdanog pozivanja na ovaj pravni osnov i zloupotrebe samog instituta", saopšteno je.

Istovremeno, Nacrtom zakona predložena je izmjena pojma „organ vlasti“ iz razloga nedovoljne preciznosti postojeće norme koja je znatno proširila obuhvat i na subjekte koji nisu i ne treba da budu obveznici ovoga zakona, npr. poput političkih partija.

"Naime, ovaj zakon prema svim međunarodnim standardima i dokumentima treba da obuhvati sve organe vlasti koji vrše javna ovlašćenja, a ne subjekte koji čine dobrovoljni sektor kao što su političke organizacije, vjerske organizacije i udruženja građana.

U nacrtu zakona poseban akcenat  je stavljen na pitanje troškova u postupku ostvarivanja ovoga prava rukovodeći se opšteprihvaćenim standardom, da ostvarivanje ovog prava treba da bude jednostavno sa što manje troškova ili bez troškova, te je predloženo da u postupcima ostvarivanja prava na pristup informacijama (upravnom i sudskom) svaka stranka snosi svoje troškove, bez obzira na uspjeh u postupku, kako troškovi postupka ne bi opterećivali ostvarivanje prava korisnika, niti bili u suprotnosti sa javnim interesom.

Takođe, predloženim rješenjima, ne u cilju odugovlačenja postupka, kako se to predstavlja u javnosti, već isključivo u cilju efikasnijeg ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama, precizirani su rokovi za postupanje organa kada odlučuju o pravu na pristup informaciji i to kako onih koji u prvom stepenu postupaju po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, tako i organa koji postupa po žalbama", saopšteno je.

Posebna pažnja posvećana je kako se dodaje, pitanju mogućeg ograničenja pristupa informaciji, što podrazumijeva izuzetnu posvećenost realnoj i činjenično utemeljenoj procjeni štetnosti objavljivanja pojedinih informacija (u cilju zaštite legitimnih interesa zaštite države, društva i pojedinca), što se obezbjeđuje kroz propisani mehanizam testa štetnosti.

"Informacije koje su označene stepenom tajnosti predloženim izmjenama nijesu isključene iz primjene ovoga zakona, izuzev onih informacija, odnosno podataka u oblasti bezbjednosno obavještajnog sektora, što je standard i u drugim evropskim državama (npr. Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka), već podliježu relativnom ograničenju, što organ vlasti mora u svakom slučaju cijeniti", navodi se.

Iz MJU pozivaju zainteresovanu javnost da učestvuje u procesu javne rasprave kako bi zajedničkim radom doprinijeli unapređenju predloženih rješenja.