Regulacija Lima i  Grnčara:  Višedecenijski problem pretvoriti u razvojnu šansu (VIDEO)
Projekat za Bjelo Polje, Foto: Screenshot

Projekat koji će promijeniti lice 5 opština na sjeveru

Regulacija Lima i Grnčara: Višedecenijski problem pretvoriti u razvojnu šansu (VIDEO)

Danas je u Bijelom Polju predstavljen pilot projekat „Regulacija Lima (sa Grnčarom) u cilju borbe sa klimatskim promjenama i integralnog upravljanja prirodnim resursima“ u okviru regionalnog GEF – SCCF projekta „Upravljanje vodnim resursim u slivu rijeke Drine na Zapadnom Balkanu“. Projekat će, kako je danas poručeno, promijeniti lice svjernog dijela zemlje i više decenijski problem pretvoriti u korist i pritom zaštiti imovinu građana.

Realizacijom Projekta koji sprovodi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Svjetskom bankom, stvoriće se uslovi za izvođenje kapitalnih infrastrukturnih radova na izgradnji višenamjenskih obaloutvrda na Limu i Grnčaru.Time će se riješiti višedecenijski problemi sa poplavama, sačuvati vodotoci, zaštititi stanovništvo, zemljište i objekti, a ujedno dobiti moderna šetališta i ambijent uz rijeku u četiri opštine na Sjeveru.  Početak infrastrukturnih radova očekuje se već tokom naredne godine. Kompletan projekat je procijenjene vrijednosti od oko 20 miliona eura.

705742625171947821755071992343055537012736n

Sa predstavljanja projekta, foto:Kodex 

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoj Milutin Simović  podsjetio je da su brojni projekti koje Vlada realizuje u partnerstvu sa Svjetskom bankom ističući da je posebno posvećen realizaciji ovog važnog za pet sjevernih opština. Prema njegodim riječima, u izgradnju infrastrukture na regulacije rijeka Lim i Grnčara biće uloženo 13.4 miliona eura.

„Decenijama smo svjedočili da je ono što treba da bude prednost i šansa, izlazak na neku rijeku , zapravo bio problem građana koji žive na obalama“, naveo je Simović podsjećajući na česte štete usled poplava i na to da su vrijedni domaćini preko noći ostajali bez svojih  imanja i izvora egzistenicije te domova i drugih objekata.

Potpredsjednik Vlade je kazao da je Vlada izdvojila 500 hiljada eura za pripremu studija,  idejnog projekta i dodao da vjeruje da će do kraja novembra biti gotov glavni izvođački projekat.

„Danas jesmo vidjeli animaciju ali sjutra ovo treba da bude stvarnost“, kazao je Simović uvjeravajući da će ovaj projekat biti stvarnost i u Gusinju, Plavu, Beranama, Bijelom Polju i Andrijevici.

On je dodao da je i sam obilazio poplavljena područja oko rijeke Grnčar te svjedočio kako se državna granica pomjeranjem rijeke pomjera na štetu teritorije Crne Gore i odavno shvatio da je ovo kapitalni projekat koji se mora realizovati.

„Radujem se što ćemo u Gusinju obuhvatiti tačno 5,5 km toka Grnčara i potrošiti 6,7  miliona eura. U Plavu ćemo obezbijediti regulaciju rijeke Lim u dužini od 2,2 km i uložiti 2,6 miliona eura i posebno me raduje što je ovaj projekat potpuno kompatibilan sa projektom održivosti Plavskog jezera, našeg dragulja kojieg moramo sačuvati. Ovim će biti promijenjeno i urbano jezgro Berana u dužini od 1.6 km  za šta će biti izdvojeno 2.50 milona eura i to će siguran sam  biti nova slika i atraktivna zona tog grada. U Bijelom Polju će se raditi lijeva obalo -utvrda u dužini od 607.8 metara gdje će se investirati milion i 600 hiljada eura vjerujući da možemo obuhvatiti kroz doprojektovanje  i određe ne tako velike dužine do ove tačke koja je identifikovana“., kazao je Simović.

Govoreći o efektima ovog projekta, naveo je da će se urediti korita rijeka Lima i Grnčara, zaštiti područja od poplava i sačuvati imovina, poljoprivredno zemljište .

"Gradićemo infrastrukturu koja će imati svoje posebne vrijednosti a imaće i posebno ambijentalnu, turistički i rekreativnu vrijednost. U pitanju je projekat sa kojim i danas pokazujemo odgovoran odnos Vlade  i odlučnost da rješavamo pitanje životne sredine u Crnoj Gori i decenijama zapušteno gradivo i sačuvamo naše rječne vodotoke“, poručio je Simović zaključujući da moramo podizati svijest potrebe očuvanja tog važnog resursa.

Gradonačelnik Bijelog  Polja Petar Smolović je ocijenio da je riječ o impozantnom i multifunkcionalnom projektu  koji je od velikog značaja za čitav sjever Crne Gore i za čitavu dolinu Lima.

„Do sada je Lim za nas predstavljao opasnost, odnosno  rijeku koja je plavila odnosno donosila nemiran san stanovnicima koji obitavaju pored njega. Mislim da od danas je ovo ključni momenat za čitav sjever uključujući i naš grad kada Lim postaje potencijal i razvojna šansa, prije svega za razvoj poljoprivrede u onim zonama gdje će se obezbijediti od plavljenja.Tamo gdje rješavamo i završavamo kolektore kao što je to uradilo Berane a i mi smo na pragu da završimo isto postići ćemo jednu čistu i ekološki zaštićenu rijeku. Čišćenje rijeke daje dublji značaj od bavljenja slatkovodnim ribarstvom  do turizma. Treće a posebno važno za Bijelo Polje što ćemo urediti centralnu zonu grada i stvoriti jednu savremenu ambijentalnu sredinu koja će trensformisati izgled Bijelog Polja jer će ga otvoriti ka rijeci i na taj način na kvalitetan način zaokružiti turističku ponudu Bijelog Polja“, rekao je Smolović.

On je ocijenio i da će ovaj projekat i dodatno uvezati pet opština te da će Lim biti žila kucavica kvalitetne veze među istima te promijeniti lice čitavog sjevera.

Anela Čekić predsjednica opštine Gusinje istakla je da posebno velike štete rijeka Grnčar prouzorkuje  u toj opštini.

„Dolina rijeke Grnčar je ugrožena u dužini od 5,5 km. Rijeka predstavlja najveću opasnost za stanovništvu istoimenog sela i dijela stanovnika Gusinja i čini najveće štete u odnošenju plodnog zemljišta kako od njenog ulaska na granicu Gusinja i čini najveće štete od granice Albanije do ulaska u rijeku Ljuču.“, Kazala je Čekić

Izlivanje šljunka je najčešće u proljeće i jesen i ima, kako je kazala, stalnu tendenciju izlivanja i po desnoj i po lijevoj strani pri čemu odnosi livade i njive poljoprivrednicima.

„U njemom gornjem toku na izlazu iz Albanije ima pretenzije mijenjanja svog toka čime ugrožava desni dio sela Grnčar  i prijeti samom Gusinju. Iznad ušća u rijeku Ljuču ugrožava i stambene objekte.“, kazala je Čekić podsjećajući na poplave iz 2010. I 2016. godine kada je samo selo Grnčar bilo odsječeno a gradsko jezgro poplavljeno i pričinjena velika šteta.

Ona je uverena da će se realizacijom ovog projekta zaštititi ljudi, imovina, životna sredina i riješiti jedan višedecenijski problem mještana Grnčara i Gusinja.

Gradonačelnik Berana Dragoslav Šćekić kazao je da ovaj projekat znači jednu sigurnost za lokalne uprave imajući u vidu probleme sa kojima se svake godine susrijeću prilikom izlivanja rijeke Lim i probleme poljoprivrednih proizvođača u oblastima pored pomenute rijeke.

„Za nas je značajno što se pristupilo ovom projektu i očekujemo i da će biti realizovan predviđenom dinamikom. Konkretno za Berane mnogo znači jer štiti samo jezgro grada, dva mosta, novosagrađeno postrojenje za otpadne vode, stanovnike i kuće koje su u smaoj blizini Lima i suvišno je govoriti o znajačaju projekta.“, kazao je Šćekić.

Blažo Stijović, potpredsjednik Opštine Plav kazao je da je ta Opština vezana i projektom „Studija zaštite Plavskog jezera“ što uključuju dio vodotoka Lima.

„Mislim da će ovim biti valorizovan, gornji, početni tok Lima što je jedan od naših ključnih turističkih potencijala. Obaloutvrdom će se takođe zaštiti radničko naselje na početnom toku Lima gdje smo imali dugogodišnje probleme zbog poplava“, kazao je Stijović.

Šef kancelarije Svejtske banke u Crnoj Gori Emanule Salinas kazao je da došao da sluša i da je veoma inspirisan današnjim razgovorima.

„Jednu stvar koja predstavlja problem preokrenućete i od nje napravite ekonomsku šansu.“, kazao Salinas ističući mogućnost da se rizik od poplava otkloni a same rijeke iskoriste za navodnjave odnosno korist za poljprivrednike umjesto opasnosti a kroz dodatu vrijednost stvore mogućnost za turizam.

706564511841247746021976987565255120912384n

Foto:Kodex

Najvažniji je, dodao je, što će projekat stvoriti bolje uslove  života za ljude u ovim opštinama.

„Ne govorimo samo o izgrandji infrastrukture koja će spriječiti poplave već stvaranju šansi za ljude da imaju pristup rijekama“, kazao je Salinas koji je iskazao zadovoljstvo što je Svjetska banka partner u ovom projektu koji će, vjeruje, kratkoročno postati relanost a dugoročno značajnu korist.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.