Prema riječima Rakočevića, diskutabilno je da Knežević, koga crnogorsko tužilaštvo tereti za više krivičnih djela, plasira i fabrikuje ovakve afere.

“Klevetničke kampanje uoči važnih događaja, poput posljednjeg pokušaja da se diskredituje vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, učestale su i postale šablon po kojem određeni pojedinci postupaju”, poručuje Rakočević.

On ističe da je biran momenat kada će Knežević objaviti protivzakonito sniman telefonski razgovor sa Nenadom Vujoševićem, sekretarom Vrhovnog državnog tužilastva, kojem je, navodno, davao novac.

“Ono što nesporno jeste upravo to da ovdje nema onoga što zovemo dokazi, već nešto sasvim drugo”, kaže Rakočević.

Prema njegovim riječima, važno je zaštititi ne samo građane, već institucije i čelnike institucija, koji se, kako navodi, mogu naći na meti pojedinaca, u konkretnom slučaju “čak i kriminogenih pojedinaca, bjegunaca od pravde”.

“Ovo još jednom govori upravo o tome da smo prerano dekriminalizovali klevetu i uvredu. Mi u Crnoj Gori se manje-više svi znamo i ako neko časno i dostojanstveno decenijama radi svoju posao, ne može preko noći biti nemoralan”, smatra Rakočević.

Rakočević ističe da je Vujošević obavljao odgovornu funkciju u Tužilaštvu i podsjetio da je i Velibor Milošević, kojeg Specijalno tužilaštvo tereti da je kao član Kneževićeve kriminalne grupe počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, bio viceguverner Centralne banke Crne Gore.

Zato, naglašava da svi koji rade na odgovornim državnim poslovima moraju proći ozbiljne provjere.

“I u tom smislu je važno izvršiti uvijek dobru kadrovsku selekciju i pomno pratiti da svako lice zaposleno u državnim organima da svojim radnjama ne doprinese ili da ne uruši ugled institucije. I svi ovi propusti moraju biti lekcija za donosioce odluka da ubuduće ne prave kadrovske pogreške”, zaključuje Rakočević.