Crnogorke i dalje robuju tradiciji o muškarcu kao “glavi kuće”, a njih kao “odiva” koje su “tuđa sreća”
Ljiljana Raičević

Crnogorke i dalje robuju tradiciji o muškarcu kao “glavi kuće”, a njih kao “odiva” koje su “tuđa sreća”

”Mi smo već dobile, odnosno ja sam već dobila poruku kako idem kroz Crnu Goru da pomamljujem žene i da rasturam porodice.”

Tako svoju priču za Radio Slobodna Evropa (RSE) počinje direktorica nevladine organizacije Sigurna ženska kuće Ljiljana Raičević. Ona svjedoči o tome kako je u Crnoj Gori lako biti stigmatizovana i etiketirana žena, posebno ako se boriš za rodnu emancipaciju.

Sigurna ženska kuća, uz finansijsku potporu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, počela je kampanju čiji je cilj suzbijanje običajnog prava crnogorskih žena da se odriču nasljedstva u korist muških članova svojih familija.

Reklamni spot pod sloganom “Ne dijeli djecu, podijeli nasledstvo”, od kraja jula emituje se na crnogorskim televizijama.

Ljiljana Raičević sumira svoje utiske nakon nekoliko sedmica kampanje kojom ubjeđuju Crnogorke da se ne odriču imovine koja im pripada u nasljeđe, te da tako budu manje ekonomski zavisne. Naglašava kako je njihov spot pobudio veliko interesovanje i izazvao burnu polemiku:

”Tu prednjače muškarci, koji se bune zašto uopšte o ovome pričamo, ali ima i žena. I onda kad sa njima pričamo i pitamo ih da li su se odrekle nasljedstva, ogroman broj njih odgovara da jesu. Imam utisak, iako bi to bolje psihološkinje objasnile, da one ipak nekako znaju da su pogriješile.”

O tome kako je nastala parola “I u rod i u dom“, pod kojom se kampanja sprovodi, Raičević objašnjava:

”To nam je rekla jedna starica od 85 godina, kad smo joj objasnili šta mi sada radimo. Podržala nas je i rekla kako ona nema 'Ni u rod, ni u dom' ništa. Odrekla se svega u korist braće. Došla je u svoju novu familiju u kojoj je sve stekla svojim radom, ali ni tu nema ništa. Mi smo onda to okrenuli drugačije i našu kampanju nazvali 'I u rod i u dom'", kaže Raičević za Radio Slobodna Evropa.

Podsjetimo, posljednje istraživanje Sigurne ženske kuće o imovinskim pravima žena u Crnoj Gori pokazalo je da mlađe generacije pripadnica nježnijeg pola sve više traže i ostvaruju pravo na imovinu. One ne pokazuju senzibilitet da poštuju onaj dio tradicije koji ih polno diskriminiše u ostvarivanju imovinskih prava.

Ipak, da je taj običaj i dalje žilav u Crnoj Gori i da je ženski dio njene populacije i dalje spreman da se odrekne porodičnog nasljedstva u korist braće i ostalih muških srodnika, pokazale su priče na koje su obilazeći teren naišli u Sigurnoj ženskoj kući.

”Na sjeveru Crne Gore bile smo baš zadovoljne koliki je odjek bio i koliko je njih došlo. I muškaraca, a najviše žena. Tu nam je jedna gospođa ispričala kako ima još dvije sestre i kako sve tri žive pod jednim krovom sa stricem koji ima sina. Njihov pokojni otac sugerisao im je da se odreknu svog dijela imovine nakon njegove smrti u korist brata od strica, kako bi to imanje ostalo pod prezimenom muških članova familije.”

Robovanje stereotipima

Prema riječima Raičević veoma je sadržajan katalog primjera Crnogorki koje i dalje robuju tradiciji i stereotipu o muškarcu kao “glavi kuće”, a njih kao “odiva” koje su “tuđa sreća”.

No, iako dobar dio njih i dalje pokazuju pasivnost, rezignaciju i pomirenost sa sudbinom, ona smatra da dolazi vrijeme kada se odricanje crnogorskih žena od svojih imovinskih prava neće podrazumijevati i da će savremena i emancipovana Crnogorka biti hrabrija u razbijanju patrijarhalnih okova.

Da će u svemu tome novac mijenjati “pravila igre“ Raičević ilustruje na sljedećem primjeru:

”Imamo slučaj da auto-put Bar Boljari prolazi kroz neka imanja. Tako smo došli u sitauciju da je jedna od kćerki saznala da će put proći kroz njihovo imanje, koje još nije bilo podijeljeno i da država treba da im isplati ogroman novac. Ona se usudila da traži taj dio. Nakon toga, majka i sestra su prekinule kontakt sa njom nekoliko mjeseci", kaže Raičević.

Iako su pred zakonom žene u Crnoj Gori potpune izjednačene sa muškarcima, da se odreknu porodičnog nasljedstva, osim običajnog prava utiče i strah od osude u samoj porodici ali i sredini, kao i nedovoljna edukovanost.

Država sa svoje strane do sada nije pokazivala proaktivan odnos kako bi mijenjala patrijarhalni obrazac koji je žene u Crnoj Gori stavljao u podređeni položaj. Uz to ide poražavajuća statistika da su Crnogorke u malom procentu vlasnice nepokretnosti.

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar