Crna Gora i Srbija ubjedljivo prednjače po količini oružja u Evropi po glavi stanovnika
ilustracija

39,1 komada na 100 stanovnika

Crna Gora i Srbija ubjedljivo prednjače po količini oružja u Evropi po glavi stanovnika

Broj komada oružja po stanovniku SAD tri puta je veći od broja u evropskim zemljama u kojima po tome neslavno prednjače - Crna Gora i Srbija.

Na 100 stanovnika Crne Gore i Srbije ima 39,1 komada vatrenog oružja, u poređenju sa 120 komada u SAD, pokazuju rezultati istraživanja organizacije "Small Arms Survey" (SAS), piše Blic.

Od ukupno 857 miliona komada vatrenog oružja, koliko se prema nekim procjenama 2017. godine nalazilo u vlasništvu civila u cijelom svijetu, čak 46 odsto su posejdovali građani SAD, utvrdio je SAS.

Količina oružja u rukama civila na globalnom nivou ubjedljivo je premašila arsenale vojske i policije, taj broj je od 2006. godine porastao za više od 200 miliona, piše Euronews, prenio je Blic.

Procjenjuje se da u 230 država i autonomnih teritorija u svijetu ukupno ima nešto više od jedne milijarde komada vatrenog oružja.

U Evropskoj uniji je 2017. godine njenih 513 miliona stanovnika posjedovalo 79,8 miliona komada oružja. Kada se uračunaju i evropske zemlje koje nijesu članice EU, taj broj dostiže 93,2 miliona.

Po ukupnom broju, najveća koncentracija oružja je u Rusiji (17,6 miliona), Njemačkoj (15,8 miliona) i Francuskoj (12,7 miliona).

Međutim, po količini oružja po glavi stanovnika ubjedljivo prednjače Srbija i Crna Gora sa 39,1 komadom na 100 stanovnika.

Za njima slijedi Kipar sa 34, pa Finska, Island, Bosna i Hercegovina....

Untitled1

Foto:Screenshot

Evropska komisija je još 2013. godine u jednom istraživanju utvrdila da devetoro od deset stanovnika EU nikada nije posjedovalo oružje.

Od građana EU koji su u vrijeme istraživanja posjedovali vatreno oružje, više od trećine (35 odsto) je kao razlog navelo lov, a 29 odsto je navelo profesionalne razloge, poput službe u policiji ili vojsci. Dodatnih 23 odsto oružje je držalo iz sportskih razloga, uglavnom zbog bavljenja streljaštvom.

Manje česti razlozi za držanje oružja bili su lična zaštita (14 odsto), drugi lični razlozi (10 odsto) i kolekcionarstvo (pet odsto).

Od 2000. do 2012. godine godišnja stopa svih pogibija od vatrenog oružja na 100.000 stanovnika u EU iznosila je 1,34, sa ukupno 87.000 poginulih u cijelom tom periodu, podatak je organizacije Ganpolisi.org sa Univerziteta u Sidneju.

Poslije smrtonosnih terorističkih napada u Parizu i Briselu 2015. i 2016. godine, EU je u martu 2017. drastično pooštrila zakone koji se odnose na vatreno oružje, zabranivši poluautomatsko oružje i šaržere koji primaju više od 21 metak za pištolje, odnosno 11 metaka za puške.

Sa 120 komada oružja na 100 stanovnika, Amerikanci privatno posjeduju više nego tri puta više komada oružja nego stanovnici zemalja koje u tome prednjače u Evropi.

Prema podacima SAS, Amerikanci svake godine kupe 14 miliona komada novog i uvoznog oružja, čemu svakako doprinosi veoma liberalno tržišta oružja. SAD su jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojima je pravo na držanje oružja garantovano ustavom.

Lična zaštita je za Amerikance sa 67 odsto vodeći razlog za držanje oružja. Na drugom mjestu je lov (38 odsto), a slijede streljaštvo (30 odsto) i sakupljanje oružja (13 odsto), proizlazi iz istraživanja istraživačkog centra "Pew".

BLIC/RTCG

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.