Umrežavanje radara do 2022. godine
Igor Tabak

Umrežavanje radara do 2022. godine

Crna Gora će do kraja 2021. godine ugovoriti i nabaviti radar za nadzor vazdušnog prostora naše zemlje, a do kraja 2022. biće završeno uvezivanje civilnih radara u Vazduhoplovni operativni centar (VOC) čime će biti kompletno osigurano crnogorsko nebo.

 To je predviđeno Akcionim planom za implementaciju Strategije odbrane koju je objavila Vlada. Ranije je objavljeno da je NATO Komitet za investicije prihvatio zahtjev Crne Gore za pomoć u uspostavljanju sistema nadzora vazdušnog prostora, a našoj zemlji odobrena je dodjela radara velikog dometa za nadzor crnogorskog vazdušnog prostora. Radar je dat Crnoj Gori besplatno na korišćenje na neodređeno vrijeme i biće instaliran na Bjelasici.

Sadašnji nivo kapaciteta i tehničke opremljenosti Vazduhoplovstva ne omogućava pouzdano i neprekidno praćenje situacije u vazdušnom prostoru Crne Gore. U cilju prevazilaženja ovog problema formiran je Vazduhoplovni operativni centar (VOC) u kojem je tokom 2015. godine implementiran NATO sistem za razmjenu podataka vazdušnog osmatranja (ASDE) za prijem neklasifikovanih podataka o situaciji u vazdušnom prostoru. Sticanjem punopravnog članstva u NATO i uspostavljanjem zaštićene veze sa NATO, unaprijeđene su sposobnosti VOC po pitanju prijema podataka o situaciji u vazdušnom prostoru Crne Gore od susjednih NATO centara za komandovanje i izvještavanje.

Radi se o 3D radaru tipa HR 3000 velikog dometa. Predviđeno je da se isporuči u naredne dvije godine. Troškovi transporta i instalacije u ovom trenutku nijesu poznati, jer su u toku razgovori Crne Gore i Agencije za podršku i nabavke NATO, saopšteno je ranije Pobjedi iz NATO.

HADR je zemaljski radar za nadzor vazdušnog prostora koji je prvi put razmješten u Njemačkoj prije više od trideset godina. Dizajniran je za upotrebu u nacionalnim mrežama vazdušne odbrane, bilo da se popune praznine u postojećem sistemu, da se poveća sposobnost postojećeg sistema, ili da se zamijeni zastarjela oprema.

U slučaju Crne Gore cilj je da se osigura kompletna slika vazdušnog prostora iznad naše zemlje. Pokrivenost opsega je 500 km, a raznovrsna kompjuterska kontrola omogućava radarsku pokrivenost na 30.000 m nadmorske visine.

Radarska slika prosljeđivaće se u Vazduhoplovni operativni centar (VOC) na aerodromu Golubovci i preko tog centra razmjenjivaće se sa članicama NATO integrisanog sistema protivvazdušne i protivraketne odbrane (NATINADMS). Osim radara HR-3000 u VOC pristizaće radarska slika sa sistema koji će SMATSA postaviti na Vrsuti iznad Bara.

Crnogorski centar kao i čitav sredozemni prostor u zoni je odgovornosti Objedinjenog VOC (CAOC) Torehon koji se nalazi u blizini Madrida na osnovu radarske slike koja pritiže sa prostora od Portugala do Turske, uključujući prostor Balkana. Crna Gora je članica tzv. BRAAD (Balkan Air Defence Aproach) inicijative kojoj je zadatak upravo rješavanje pitanja nadzora vazdušnog prostora u regionu. NATO studija, koja je nedavno rađena tim povodom, ustanovila je da u regionu nedostaju četiri radara, te da bi Crna Gora, Makedonija, Albanija i BiH trebalo da imaju svaka po jedan radarski sistem, čime bi se upotpunila sposobnost nadzora vazdušnog prostora.

Analitičar vojno – političkog portala Obris, Igor Tabak kazao je da očekuje da će Crna Gora, poput Hrvatske, koristiti istu radarsku mrežu za civilne i vojne potrebe.

“Hrvatska je prije 20-ak godina kupila novu mrežu radara za nadzor zračnog prostora, ti radari su i civilni i vojni. Njih koristi vojska, njima upravlja vojska, a onda se slika, bez vojnih elemenata, koristi za civilnu kontrolu leta. Očekujem da nešto slično bude napravljeno u Crnoj Gori, budući da zadnjih godina, posebno u manjim državama, nema mogućnosti imati odvojene radarske mreže – posebno vojnu, posebnu civilnu. To je puno skuplji koncept koji u većini slučajeva nije nužan”, rekao je Tabak u izjavi za Pobjedu.

Objašnjavajući iskustva Hrvatske, koja je nakon pristupanja NATO 2009. godine morala da razvije radarsku mrežu, Tabak kaže da se ne radi o previše dugom postupku, jer se, kako navodi, kupuje tehnika koja je predviđena za takve stvari, a njihovim montiranjem i stavljanjem u funkciju Centra u kojem ima više radara dobija se kompletan nadzor vazdušnog prostora.

“Hrvatska, a vjerovatno i Crna Gora, takvu sliku vazdušnog prostora šalje da je u NATO savezu. NATO ima zajedničku sliku vazdušnog prostora za sve članice, koja se onda, prvenstveno, korist u vojne, ali u krajnjoj liniji i civilne svrhe. Postoji čitav niz sporazuma o podjelama kontrole vazdušnog saobraćaja i dijeljenja slike za civilnu i za vojnu sferu. Vojna sfera rješava čuvanje vazdušnog prostora, a Hrvatska ima dežurni borbeni dvojac kojim operativno upravlja NATO Centar u Španiji”, objasnio je Tabak.

To je slučaj i sa Crnom Gorom, a zaštitu našeg neba vrše avioni Grčke i Italije kroz air policing misiju koja je započela 2018. godine. Tabak očekuje da će, kada bude postavljen, i crnogorski radar biti dio NATO mreže.

“Njegovo postavljanje i upravljanje se priprema već godinama u okviru regionalnog projekta BRAAD koje finansiraju Sjedinjene Države i koji tehnički vodi Hrvatska za region, po pitanju popunjavanja te jedne praznine u zajedničkoj radarskoj slici, koja je postojala na ovom središnjem dijelu Balkana”, navodi Tabak.

Komentarišući donaciju 3D radara koji je NATO poklonio Crnoj Gori, Tabak navodi da se to dešava vrlo rijetko.

“Hrvatska je svoju radarsku mrežu vrlo skupo platila. Zanimljivo nam je vidjeti ovu donaciju koja će vjerovatno donijeti u Crnu Goru jedan vrlo sličan američki sistem. Očekujem i u Crnoj Gori višenamjenski radarski sistem, koji se u Hrvatskoj pokazao kao jako skup, ali je vrlo efikasno riješio sva pitanja koja se tiču vazdušnog nadzora”, zaključio je Tabak.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.