"Trendovi su mnogo pouzdaniji od konkretnog podatka, a veliki broj istraživanja nam daje mogućnost i ozbiljne kontrole društvenih kretanja. Na primer, uprkos kolebanjima, naša istraživanja pokazuju da je proevropski stav građana u Crnoj Gori izuzetno jak",kaže dr Bogosavljević.
Ipsos obavlja godišnje čak petnaest javno-mnjenskih istraživanja samo u Crnoj Gori. Na pitanje da li zaista postoji tražnja za toliko istraživanja, Bogosavljević kaže da postoji.
"Mi smo komercijalna kompanija koja je prisutna na berzi i da ne postoji dugoročna računica - to svakako ne bismo radili. Ovde je naglasak na dugoročnosti, što znači da je dozvoljeno u eksperimentalne i promotivne svrhe uraditi ponekada i nešto što nema klijenta, ali da je vrhovni i iznad svega kriterijum – reputacija. U Crnoj Gori radimo po pravilu za klijente, a kako to nisu mediji, po pravilu naša istraživanja nisu namijenjena javnosti.
Kada govorimo o javnom mnjenju, koncentrišemo se ili na provere raznih taktika, ili na otkrivanje većinskih stavova o pojedinim problemima. Rejtinzi stranaka su nus proizvod i predstavljaju najlakši ili najmanji dio upitnika", pojašnjava on za Pobjedu.
Ističe da su veći dio klijenata stranci, ali ima i značajnih domaćih klijenata.
"Potreba postoji za još više istraživanja kada se zna da je naše javno mnjenje pod velikim uticajem tekućih događaja, pa je dobro prepoznavati koji su to događaji, ali i sa čisto statističke tačke gledišta – trendovi su mnogo pouzdaniji od konkretnog podatka, a veliki broj istraživanja nam daje mogućnost i ozbiljne kontrole", naglašava Bogosavljević.
Na pitanje da li evroatlantska orijentacija ima u Crnoj Gori većinsku podršku, jer su neki nedavno objavljeni podaci izazvali strahovanja da rapidno raste nepovjerenje u Evropsku uniju, Bogosavljević kaže da su ponekada istraživanja namijenjena javnosti, ne samo kada ih naruči neki medij, nego i kada se finansiraju iz svetskih fondova namijenjenih za to.
"Mi, naravno, ne možemo da damo detalje i finese koje ispitujemo, ali možemo da damo kretanje najosnovnijih parametara kojima se procjenjuje raspoloženje javnog mnjenja.
Na primjer, proevropski stav u Crnoj Gori je izuzetno jak, kako pokazuju naša istraživanja od 2013. godine, što se može vidjeti i na dijagramima koje ustupam", kaže on.
Komentarišući koji još parametri dobro opisuju trenutno stanje u Crnoj Gori, Bogosavljević kaže da su rejtinzi stranaka i lidera važni i veoma ilustrativni, ali bi rekao da je sintetički pokazatelj i stanja i šansi da se vlast očuva ili osvoji odgovor na pitanje – u kom pravcu se kreće Crna Gora i odgovori vezani za lični standard?
"U pogledu pravca u kome zemlja ide, Crna Gora je podijeljena: 47 odsto je onih koji smatraju da ide u dobrom pravcu, a 46 u lošem. No, stav opredijeljenih birača je izrazito u korist vlasti. Ovo daje ozbiljnu prednost vlastima s obzirom na to da bi samo ukupna udružena heterogena opozicija po ovom računu bila takmac 55 naspram 39, što govori da među onima koji misle da treba mijenjati ima dosta onih koji tu željenu promjenu ne prepoznaju u opozicionim strankama.
Na ruku ovome ide i pokazatelj da se značajno smanjuje percepcija važnosti nezaposlenosti kao primarnog problema u zemlji, ali i ozbiljan pad broja onih koji misle da im je standard opao - sa 52 odsto 2013, na svega 21 odsto danas", navodi on.
Istakao je i da crnogorski građani tradicionalno imaju relativno visoko poverenje u Vojsku – 58 odsto, policiju - 54 odsto, ali i, što je netipično za region, slijede ih nevladine organizacije i mediji – 49 odsto povjerenja te Vlada Crne Gore (44%). Generalno, najmanje povjerenje je u političke partije – 31 odsto - što je opšti trend, gdje partije ne razlikuje toliko ideologija koliko koja je garnitura na vlasti.
"Na nivou ličnosti vrijedi pričati o opštoj ocjeni političara i o „maksimalnom povjerenju u političara“. U prvom slučaju se daju pozitivne ili negativne ocjene i mi testiramo trenutno 15 ličnosti: najbolje je ocijenjen Nikola Janović (52 odsto pozitivnih ocjena), a slijede Aleksa Bečić (44), Milo Đukanović (42), Dritan Abazović (41), Duško Marković (36) i tako dalje.
Međutim, za izborno raspoloženje je indikativnije kada se bira samo jedna ličnost kojoj se najviše vjeruje - tu je već jako dugo na čelu Milo Đukanović.
Što se tiče rejtinga stranaka, DPS je takođe jako dugo ubjedljivo prvi, i sa promjenljivim takozvanim koalicionim potencijalom, a koji mu je često bio potreban da obezbijedi većinu u parlamentu.
Prema poslednjem istraživanju – kada se pogledaju opredijeljeni birači, oni koji uglavnom izlaze na izbore, što je neki prosjek od 65 procenata- Demokratska partija socijalista ima povjerenje od 41 odsto, na drugom mjestu su Demokrate sa 17 procenata, Demokratski front sa 13 odsto, SNP koji ima povjerenje 8 odsto i Socijaldemokrate sa 4 odsto. Ostale partije su na ivici ili ispod cenzusa...", naveo je Bogosavljević za Pobjedu.
Rejtinzi DPS-a su se kako dodaje tokom vremena najmanje mijenjali, i sve mjere lojalnosti, pokazuju da ta stranka ima veoma visok procenat stabilno opredijeljenih birača.
"Ovo je posebno očigledno kada se pogleda apsolutni broj birača koji ne osciluje mnogo, ali su se dešavale oscilacije zbog veće ili manje opredijeljenosti kada se gledaju samo procenti u opredeljenom biračkom tijelu i koji najbolje aproksimiraju eventualne izborne rezultate.
Mnogo je zanimljivije u opozicionom bloku, gdje se dešavaju velike promjene tokom vremena i veoma su ozbiljna prelivanja iz jedne u drugu opozicionu stranku, kao u primjeru Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore.
Tome treba dodati i dosta dinamično stvaranje novih stranaka ili partnerstava, tako da ne čudi slaba lojalnost dobrog djela opozicionih birača", kazao je Bogosavljević.
Komentari