"U pravosuđu se prepoznaje značaj tog postulata, ali su potrebi dalji napori kako bi se zaista efektuirao, i to kroz dvosmjernu komunikaciju, osmišljeno informisanje i edukaciju, čime bi se osnažilo povjerenje u pravosuđe i promovisala vladavina prava", navodi se u saopštenju.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, ocijenila je da pravosuđe kao treća grana vlasti, pored zakonodavne i izvršne, nosi ogroman teret očekivanja u tekućem procesu pregovora sa Evropskom unijom.

"Ovo se naročito odnosi na preuzete obaveze kroz Poglavlje 23, koje sa Poglavljem 24, predstavlja početnu i završnu tačku crnogorskih pregovora sa EU, ali i ukupnih reformskih procesa u državi“, kazala je Uljarević.

Ona je ukazala da Strategija reforme pravosuđa 2014-2018, kao i Nacrt Strategije reforme pravosuđa 2019-2022, unaprjeđenje odnosno povećanje stepena transparentnosti postavlja kao jednu od strateških smjernica,  a ono dovodi i u korelaciju sa jačanjem povjerenja građana.

„Značajno je da su i nadležni organi prepoznali potrebu otvorenije komunikacije sa građanima, naročito imajući u vidu činjenicu da u istraživanju javnog mnjenja, koji je sproveo CGO, u aprilu 2019. godine, skoro polovina građana navodi da ne vjeruje nijednoj pravosudnoj instituciji u Crnoj Gori,“ kazala je ona.

Uljarević je naglasila da u „Tužilaštvu i sudstvu ima časnih prosionalaca čiji rad ostaje u sjenci onih njihovih kolega koji ne obavljaju svoj posao savjesno, a što izaziva štetu po javni interes a samim tim i veću pažnju javnosti“, zaključila je ona. 

Prof. dr Mladen Vukčević, predsjednik Sudskog savjeta, podsjetio je da je „javnost jedno od osnovnih načela vršenja sudske vlasti, ono je sastavni dio njene nezavisnosti, to je mjera kojom društvo vrednuje učinak suda.

“Govoreći o transparentnosti pravosuđa, ukazao je i da se moraju svi aspekti uzeti u obzir. „Pred nama nije jednostavan zadatak, jer treba uspostaviti ravnotežu između prava javnosti da zna, prava na privatnost i prava na pravično suđenje. Dakle, sudski sistem treba da preduzme mjere i obezbijedi da javnost razumije centralnu važnost javnosti i pravde za demokratiju i za prosperitet države. To se bez medija ne može i zato smo „osuđeni na saradnju“ i jedni i drugi,“ kazao je Vukčević. Posebno se osvrnuo na nekoliko karakteristika odnosa između suda i medija, poput normativnog koji se odnosi na postojeće strategije, mehanizme i smjernice u ovoj oblasti, zatim poštovanje međunarodnih standarda i stalni dijalog oko toga pitanja, kao i probleme koji se vežu za percepcije o radu suda. „Cijenim da kod nas neprijatelji istine nijesu samo laži, već i ubjeđenja, budući da i poslije epiloga nekih suđenja isti broj vjeruje ili ne vjeruje pravosuđu. Ponekad se pažnja više posveti onom što je incidentno i interesantno, nego onome što je bitno. Odgovornost za to je podijeljena, na jednim da saopšte bitno, a na drugima da to objave“, zaključio je Vukčević.

Generalna direktorka Direktorata za organizaciju pravosuđa, krivično zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde Crne Gore i glavna pregovaračica za poglavlja 23 i 24, Marijana Laković Drašković, navela je da je crnogorsko pravosuđe svjesno da nije dovoljno da pravda bude zadovoljena, već da mora biti i vidljiva za sve, te je stoga u prethodnom periodu posebna pažnja bila posvećena unaprjeđenju transparentnosti rada sudstva i Državnog tužilaštva.

Ona je ocijenila i da je crnogorsko pravosuđe prethodnih godina ostvarilo veliki napredak u dijelu transparentnosti i otvorenosti rada sudova, državnih tužilaštava, kao i aktivnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta.

Navodeći da se povjerenje u pravosuđe ne može posmatrati odvojeno od njegove efikasnosti, dostupnosti i integriteta”, ona je najavila da će„napredak u ovim oblastima biti jedan od strateških ciljeva i nove Strategije reforme pravosuđa 2019-2022 i pratećeg akcionog plana, koji su u završnoj fazi izrade i čije se donošenje očekuje do kraja III kvartala ove godine.

Foto: CGO

Dragana Maljević, savjetnica za odnose sa javnošću u Vrhovnom državnom tužilaštvu, u osvrtu na istraživanje CGO-a o transparentosti pravosuđa navela je da je to istraživanje bilo dragocjen materijal koje je Tužilaštvo koristilo prilikom koncipiranja novog komunikacionog pristupa. 

Advokat Siniša Gazivoda pojasnio je da su objavljivanje presuda, kao i rasporeda suđenja izuzetno doprinijeli poboljšanju transparentnosti sudstva posljednjih godina. Time je kako je kazao, medijima olakšano izvještavanje o predmetima za koje postoji interesovanje javnosti.

On je ocijenio da je  „neophodno da se nosioci pravosudnih funkcija uključe u javni život i to ne samo učešćem na panel diskusijama i sličnim formatima, već i prisutnošću u medijima iznošenjem stavova i mišljenja o društveno aktuelnim pitanjima. 

Miodrag Strugar, stručnjak za strateške komunikacije, podsjetio je da „novinari nijesu plaćeni da postavljaju ljubazna pitanja i da imaju pravo i obavezu da sumnjaju i postavljaju ,neljubazna’ pitanja, a da je posao institucija da ih informišu o onome što javnost ima pravo da zna i to tako da javnost razumije, da jezik saopštavanja informacija bude adekvatan i prijemčiv za javnost kojoj se obraća.

Konferenciji "Otvorena pravda" prisustvovalo je 50 predstavnika/ca iz pravosuđa, nevladinih organizacija, političkih partija, Vlade, medija i akademske zajednice.

Konferencija je završna aktivnost istoimenog projekta čiji je opšti cilj da doprinese povećanju povjerenja javnosti u pravosudne institucije Crne Gore i unaprijeđenju saradnje pravosudnih institucija i medija. 

Konkretnije, projekat je u fokusu imao povećanje transparentnosti rada pravosuđa, kao i poštovanja odredbi etičkog kodeksa od strane nosilaca pravosudnih i tužilačkih funkcija. Projekat je podržalo Ministarstvo pravde Vlade Crne Gore.