Vlada je na posljednjoj sjednici donijela Strategiju za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata za period 2019-2023. godine sa Akcionim planom za 2019-2020. godinu.

Direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu Vesna Miranović kazala je agenciji MINA da je dokument kreiran sa ciljem sprovođenja vizije kontinuiranog unapređenja sistema integrisanog upravljanja kvalitetom i postizanja visoke bezbjednosti zdravstvenih usluga.

Važan preduslov za unapređenje kvaliteta i efikasnosti zdravstvene zaštite je, kako je rekla, funkcionalno povezivanje sistema na svim nivoima uz unaprijed opredijeljene odgovornosti i zadatke, kao i unapređenje razvoja integralnog zdravstvenog informacionog sistema.

„Osnovni ciljevi unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata su postizanje visokog stepena kvaliteta zdravstvenih usluga, visoka bezbjednost zdravstvene zaštite i minimalni rizik za pacijente, veće zadovoljstvo pacijenata i poboljšanje zdravstvenih ishoda i efikasno korišćenje resursa“, kazala je Miranović.

Ona je dodala da su, s obzirom na osnovne ciljeve, kao prioriteti postavljeni opunomoćenje nacionalnog tijela za kvalitet u zdravstvu, uspostavljanje sistematičnog upravljanja kvalitetom, informatizacija područja kvaliteta u zdravstvenim ustanovama.

Prioriteti su i uspostavljanje internacionalno priznatog postupka akreditacije u zdravstvu kao postupak poboljšanja metoda upravljanja kvaliteta i bezbjednosti, poboljšanje metoda i intervencija upravljanja kvalitetom i bezbjednošću i razvoj partnerskog odnosa između učesnika u procesu zdravstvene zaštite.

Primjena osnovnih principa, prema riječima Miranović, uslov je pravednog i efikasnog zdravstva koji uvijek stavlja građanina u centar sistema. 
Ona je kazala da se saradnjom može promijeniti i regulisati sistem zdravstvene zaštite tako da se postigne zajednički cilj - zadovoljan i zdrav građanin.

„Bolje informisani i opunomoćeni pacijenti moći će da održavaju optimalno blagostanje i efikasnije upravljaju svojim zdravstvenim stanjem u kontekstu svakodnevnog života, uz odgovarajuću podršku profesionalaca koji rade u dobro finansiranom i strukturiranom zdravstvenom sistemu“, istakla je Miranović.

Ona je rekla da su koordinacija, saradnja i kontinuitet na svim nivoima pružanja zdravstvene zaštite preduslov za podizanje kvaliteta u zdravstvenom sistemu i ustanovama.

Kako je navela, u zemljama članicama Evropske unije zahtjevi za osiguranje i kontinuirano poboljšanje kvaliteta i bezbjednosti predstavljaju prioritetnu aktivnost u zdravstvu.

„Zato i u Crnoj Gori uzimamo u obzir međunarodno prihvaćene principe kvaliteta: efikasnost medicinskih intervencija, bezbjednost pacijenata, pravovremenost zdravstvene zaštite, jednakost u tretmanu“, rekla je Miranović.

Ona je objasnila da Strategija pruža osnovu za efikasniji razvoj sistematskih i profesionalnih aktivnosti stalnog unapređenja zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata.

„Njime se žele podstaći pružaoci zdravstvenih usluga, zdravstvene ustanove, Fond za zdravstveno osiguranje, obrazovne ustanove u oblasti zdravstva, pacijenti i svi zainteresovani građani da zajednički formulišu strateške ciljeve i teže njihovoj implementaciji: kontinuirano unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti“, dodala je Miranović.

Ona smatra da će kvalitetna zdravstvena usluga kao strateški cilj, uz podršku menadžmentu zdravstvenih ustanova, suštinski transformisati sistem.

Miranović je istakla da se zdravstveni sistem svakodnevno suočava sa ubrzanim rastom troškova za zdravstvenu zaštitu zbog brzog razvoja medicine, promijenjene patologije, starenja stanovništva, povećane kompleksnosti i povećane potražnje za zdravstvenim uslugama.

„Najefikasniji način optimizacije dostupnosti zdravstvenih usluga predstavlja kombinacija dosadašnjih programa zasnovanih na stvarnim potrebama stanovništva i uvođenja novih metoda liječenja u skladu sa razvojem medicinske nauke, koja treba da bude u ravnoteži sa raspoloživim finansijskim resursima i principima evaluacije zdravstvenih tehnologija“, navela je Miranović.

Ona je kazala da je za uspješan rad važno imati na umu da su svi učesnici u procesu liječenja ljudska bića, sa svim fizičkim, mentalnim i socijalnim karakteristikama.

Miranović je skrenula pažnju na važnost ispravnog ljudskog odnosa u kojem su lične karakteristike, povjerenje i poštovanje isprepleteni.

„Na taj način, doktori sa svojim intelektualnim i moralnim potencijalom predstavljaju temelj takvog odnosa. Ove osobine, koje se nadograđuju na neophodnu profesionalnu bazu, osiguravaju uspjeh i dobre rezultate zdravstvene zaštite“, zaključila je Miranović.