Pelcer ovog tropskog voća dobio je od komšinice i to u saksiji, a onda je Luka odlučio da je presadi u dvorište i to u dio koji je stalno obasjan suncem.

"Volimo da eksperimentišemo sa biljkama koje nisu karakteristične za naše podneblje. Prije banane smo sadili japansku jabuku, mandarinu", kaže Luka i dodaje da je sa ovim tropskim voćem ipak doživio najveće iznenađenje, prenosi portal Agrosmart.

"Nedavno, prilikom zalivanja spazio sam veliki žuti pupoljak i tad sam prvi put uživo vidio kako izgledaju plodovi. Pupoljak i cvijet se nalaze na grani sa koje polaze listovi. Iz svakog lista polazi tačno po 12 malih plodova banane, tako da na našem drvetu trenutno ima 30 do 40 malih plodova banane", rekao je Luka.

On nije jedini koji je zasadio banane, ali u njegovom dvorištu jedino su se zažutjeli plodovi.

"Sama njega i briga o banani svodila se na redovno zalivanje stajaćom vodom, đubrenjem kao i zaštitu tokom zimskih mjeseci. Štitili smo je folijom i stiroporom, ušuškamo je. To na neki način bude izolator koji je štiti od niskih temperatura i prodora hladnog vazduha. Pažnja, želja i ljubav prema biljci su najvažniji", izjavio je Luka Genović.

Foto:RINA

Doktor bioloških nauka, profesor Duško Brković sa Agronomskog fakulteta u Čačku kaže da globalne klimatske promjene mijenjaju biljni svijet.

"Prije 15, 20 godina smokva je bila pojam, onda smo se čudili i limunu, a danas je to svakodnevnica. Temperature su znatno veće, dostižu 42 stepena i onda je uspješno uzgajanje tropskog voća izuzetno moguće. Jednostavno, možda u neko dogledno vrijeme budemo rekreativno gajili neke biljke za koje nismo ni vjerovali da mogu da uspijevaju na ovim prostorima", istakao je Brković.

Očigledno je da nema više dugih i jakih zima, pa se nemojte čuditi ako uskoro budemo kupovali domaći limun, mandarine, a možda i banane, dodaje.

Sve to je, kako kažu stručnjaci rezultat promjene klime koja nas priblažava mediteranskoj, piše Agrosmart.