„Ali, današnja Crna Gora okrenuta je budućnosti. Pod našim zajedničkim krovom ima dovoljno mjesta za sve koji Crnu Goru vide kao svoju kuću: i Crnogorce i Srbe i Albance i Muslimane i Bošnjake i Hrvate i sve ostale kako se god osjećali i izjašnjavali“, rekao je premijer.

Marković je istakao da nikada u svojoj istoriji Crna Gora nije bila stabilnija, prosperitetnija i uvaženija među svjetskim narodima i državama.

„Sa obnovljenom nezavisnošću, sa ravnopravnim mjestom u vodećem političkom i bezbjednosnom savezu današnjice, sa nikada snažnijom ekonomijom – Crna Gora se izdigla iz balkanskih tmina i uhvatila korak sa najnaprednijim društvima 21. vijeka“, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore.

On je istakao da uvažavamo svakog susjeda i njegovo suvereno pravo da uređuje odnose u svojoj kući te da se zalažemo za mirno rješavanje svih nesporazuma i sukoba na ZB, jer bez stabilnosti cijelog regiona nema ni stabilnosti, ni napretka za bilo koju državu pojedinačno.

„Vjerujemo da se do tog cilja najbrže može doći kroz našu i integraciju susjednih zemalja u EU. Naš Region je poprište globalnog nadmetanja za uticaj, u kojem svako koristi mehanizme koji su mu na raspolagnju“, rekao je predsjednik Vlade.

Marković je izrazio uvjerenje da će države EU nakon rješavanja sopstvenih izazova odlučnije iskoristiti najsnažniju polugu svojih politika prema ZB – politiku proširenja. On je dodao da Crnu Goru niko ne može obeshrabriti niti zaustaviti na putu ka EU, te da ćemo uvjeriti i skeptike i oponente da je Evropi potrebna ovakva Crna Gora.

Premijer je pozvao na ujedinjenje u narednih nekoliko godina u tom zajedničkom naporu – dobijanju punopravnog članstva Crne Gore u EU, na opšte dobro svih građana naše zemlje, a prije svega najmlađih generacija, naše djece i unučadi.

„Neka to bude zajednički cilj, važniji od ličnih sujeta i političkih omraza; važniji od naših svakojakih podjela. Neka to bude tačka budućeg kompromisa i društvene kohezije“, rekao je predsjednik Vlade.

Kroz istorijsku prizmu, premijer je govorio o uspjesima ali i stradanjima naših predaka zarad pobjede antifašizma, zarad pobjede današnje Evrope. On je takođe dodao da, na Dan ustanka protiv okupatora, moramo podsjetiti na istorijske činjenice: nije svaki crnogorski građanin bio na strani antifašističke koalicije.

„Podsjećam na ovu neumoljivu istinu – ne da bi otvarali stare rane, ne da bi oživljavali vjekovne podjele. Neka sve žrtve bratoubilačkih stradanja počivaju u miru. Danas podsjećam na bolnu stranicu naše istorije da se ona ne bi nikad više ponovila“, kazao je Marković. 

On je dodao da i danas ima onih koji su spremni da služe tuđim interesima, da crnogorsku nezavisnost vide kao prolaznu epohu do povratka pod tuđe skute.

 Marković se u govoru osvrnuo i na crkveno pitanje i rekao da će to pitanje biti riješeno demokratski, na osnovu Ustava i zakonom, a ne ničijom voljom ili dekretima. 

„Nećemo ostavljati taj nepotrebni teret generacijama koje dolaze! Zato u današnjoj Crnoj Gori nijedna crkva neće pisati zakone, već će morati – kao i svi drugi – da poštuje one koje donosi demokratski izabrana vlast, u skladu sa najvišim evropskim standardima. Dakle, crkvi Božji zakoni; Vladi i parlamentu – zemaljski“, rekao je predsjednik Marković.

On je dodao da su danas najveći grijesi Crne Gore to što ne želi tutore i staratelje; što je naučila da slijedi interese svojih građana, što je odlučna da odbrani državni identitet i nacionalnu posebnost Crnogoraca u okviru građanske države svih drugih koji sa njima žive: „Na kraju, što je članstvom u Sjevernoatlantskoj alijansi obezbijedila nepovredivost svojih granica i trajni mir za svoje građane“.

Premijer je svim građanima čestitao Dan državnosti i Dan ustanka protiv fašističkog okupatora – i jedan i drugi kao datume crnogorske pobjede.