Predsjednik Skupštine je u svom izlaganju rekao da Trinaestojulski ustanak predstavlja najplemenitiju istorijsku knjigu Crne Gore i porobljene Evrope '41. godine, knjigu čiji su impresum i starostavne stranice štampane u najstarijoj državnoj štampariji na svijetu - u srednjovjekovnoj Crnoj Gori:

- Ona knjiga čija su olovna slova pretopljena u zrna osvajala slobodu naše domovine. Ona knjiga koja se i danas piše i nikad ne smije biti završena, jer bi to bio kraj Crne Gore. Jer istorije se pišu, a države žive sa svojim narodima.

Brajović je istakao da ne bi bilo savremene Crne Gore da nije bilo 13. jula.

- Onog 1878, kad je naša nezavisnost potvrđena na Berlinskom kongresu; ili onog 1941, kad se sa trideset hiljada ustanika rodila nova, slobodarska Crna Gora prevarena '18-te. Kao i ovog jula kada u slobodnoj i nezavisnoj Crnoj Gori slavimo njen Dan državnosti i uručujemo Trinaestojulske nagrade. 

On je naveo da tradicija i istorija pamte da se u našoj zemlji riječ baštinila, gajila i uzdizala na pijedestal svetinje. Ali, takođe – navodi Brajović - mi smo svjedoci da živimo u vremenu kada riječ, izgovorena i napisana, data i obećana, počinje da devalvira, da se iz odore progonjene presvlači u kostim progonioca, da umjesto da sabira - riječ razdvaja i sabotira, umjesto da utemeljuje – ona targetira, umjesto da etablira - ona rasplinjuje i relativizuje:

- U takvim vremenima, a mi imamo privilegiju ili izazov da živimo u njima, jedino mudrost nadživi korist i inat, kao što i razboritost nadživi anemiju i letargiju. Zato moramo biti mudri i strpljivi, jer istina uvijek nađe svoj put na vidjelo. A ovdje smo da kažemo i stanemo iza naših riječi. Da uradimo i stanemo iza naših odluka, kao mnogo puta do sada i težih i izazovnijih nego što su danas. Iz svih navedenih razloga danas ću da kažem da je zadovoljstvo više što ovdje uručujemo nagrade za riječi pretočene u djela, a ne samo za stvaraoce, one koje naše stvaralaštvo i nagrade brane od nas samih, ma kako se zvali. Riječi koje su ukoričene, a mnogo prije toga ukorijenjene i usječene u crnogorsko biće.

Čestitajući nagrađenima, Brajović je rekao da danas žanjemo ono što su naši preci posijali.

-Sve ono što je preživjelo  decenijske suše i poplave, snjegove i vjetrove; što je nadživjelo ideološke, religijske i druge različitosti i sukobe; što je učvrstilo i utemeljilo iskru crnogorske državnosti i umrežilo crnogorsko slobodno nebo u civilizacijskom modernom sazvježđu. Danas se sa pijetetom klanjamo crnogorskim  žrtvama koje su živote uzidale u branik od najvećeg zla čovječanstva - fašizma. Njima slava, a Vama, poštovani dobitnici – hvala na radu i pregnuću, jer vaš uspjeh i dostignuća su uspjeh i dostignuća Crne Gore, kazao je on.

U ime nagrađenih Dragan B. Perović  zahvalio je žiriju na izboru, naglasivši da nagrada predstavlja krunu višedecenijskog rada, napora, odricanja i htjenja da se na neki način doprinese kulturnom miljeu u Crnoj Gori.

“Crna Gora je iznad svih nas, sa graničnicima koji čine slobodarstvo, čojstvo i nepokornost. Dosta se Crna Gora topila u tuđe nesreće, dozvoljavajući drugima da svoj manjak istorije nadoknađuju našim vrijednostima i dosta su Crnogorci bili tuđi meci. Dužni smo da se vratimo sebi i sudbinske odluke donosimo sami, oslonjeni na svoja pregnuća i svijetle tradicije”, naglasio je Perović.

Odluku o dodjeli Trinaestojulske nagrade obrazložio je predsjednik Žirija, Rajko Todorović – Todor, koji je ovom prilikom zaključio da djela laureata predstavljaju trajnu vrijednost crnogorske kulture i nauke.

- Perović „neumorno i posvećeno, na osobenim umjetničkim postupcima i formama uzdiže našu društvenu svijest, prinoseći joj kolosalne darove od neprocjenjivog značaja i vrijednosti za humanističku, naučnu, kulturnu, umjetničku i istorijsku suštinu duha i agona crnogorske multikulturne baštine – navodi se između ostalog za dobitnika Dragana B. Perovića.

Govoreći o djelu prof. dr Božidara Šekularca, predsjednik Žirija je rekao da 28 publikacija svjedoče o njegovoj kontinuiranoj posvećenosti naučnom i pedagoškom radu i predstavljaju značajan doprinos crnogorskoj istoriografiji, a da  knjigom „Crna Gora u doba Crnojevića“ prof. dr Šekularac zaokružuje istraživanje perioda srednjovjekovne crnogorske istorije.

O Pavlu Goranoviću navodi se da je on jedan od najistaknutijih crnogorskih pjesnika u čijoj se poeziji mogu pronaći brojne filozofske asocijacije i implikacije koje, uz misaonost, spadaju u red njegovih primarnih poetskih preokupacija, kao i da knjigu „Poezija“ odlikuje zrelost jezika i izraza, uzdizanje malih i nepoznatih mjesta na nivo univerzalnosti, spajanje vremena i svjetova, čineći ovog autora bogatog književnog opusa značajnom figurom na crnogorskoj književnoj sceni.

Odluku o dodjeli Trinestojulske nagrade za 2019. godinu donio je žiri u sastavu: predsjednik Rajko Todorović- Todor i članovi  Miomir Vojinović, Igor Lakić, Ranko Milović i Jadranka Selhanović.