To je saopšteno na pres konferenciji “Crnogorski izbori u koverti”, koju je organizovala Politikon mreža u okviru projekta “Vladavina prava na Zapadnom Balkanu: (Raz)otkrivanje pravila igre”, koji sprovodi sa CRT-om iz Srbije i Tim institutom iz Sjeverne Makedonije, a koji je podržao Evropski fond za Balkan (EFB).

Izvršna direktorka Politikon mreže, Jovana Marović, ocijenila je da Agencija za sprječavanja korupcije (ASK) ne zna precizno svoje nadležnosti što je dokazala sa dva različita saopštenja krajem januara i početkom februara.

„U jednom se Agencija proglašava kao nenadležna za slučaj „Koverta“, a u drugom saopštenju ona ipak informiše javnost da će određene aktivnosti sprovesti. To znači da Agencija ne postupa po navodima o zloupotrebama i kršenjima zakona, već postupa nakon dodatnih konsultacija“, rekla je Marović u PR Centru.

Marović, foto: PR Centar

Ona je kazala da procedure vršenja nadzora ASK-a nisu precizno definisane i da tu postoji veliki prostor za precizno definisanje šta i na koji način Agencija treba da kontroliše.

„Takođe, nameće se pitanje zašto je zainteresovana javnost u Crnoj Gori postala nezainteresovana. Zainteresovana javnost je izgubila interesovanje zbog toga što se prigovori po poravilu odbijaju od strane Agencije“, rekla je Marović.

Prema njenim riječima, nezakonito finansiranje političkih partija za Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije krivično djelo protiv izbornih prava.

„Nema povjerenja u izborni proces dok kod ne postoji uvjerenje i percepcija javnosti da je zakon jednak za sve, a to nije slučaj u Crnoj Gori. Posljednje istraživanje Balkanskog barometra pokazuje da 59 odsto crnogorskih građana ne vjeruje da se zakon jednako primjenjuje na sve građane“, navela je Marović.

Donacije, kako je rekla, „ispod žita“ nisu zanimljive za SDT ukoliko one nisu snimljene i ekranizovane.

„To znači da sve ono što je ukazivalo da postoje dodatne nezakonite donacije, nije interesantno za SDT“, rekla je Marović.

Ona je kazala da je politička odgovornost u Crnoj Gori gotovo nemoguća misija.

„Vidjeli smo kako je parlament diskutovao o aferi Koverta. Odbor za bezbjednost i odbranu je odbio da sprovede kontrolno saslušanje, a rasprava u plenumu je ostala bez zaključaka. Na taj način nemamo političku odgovornost uopšte“, rekla je Marović.

Afera „Koverta“ je, kako je rekla, još jedna od afera koja ukazuje na izborne neregularnosti, a način na koji su institucije odgovorile na tu aferu, kako smatra, ne daje preveliki prostor za optimizam da će postojati konkretni rezultati.

Marović smatra da svaka priča o nezavisnosti i proaktivnosti ASK-a mora poći od pitanja ko upravlja ili ko bi trebalo da rukovodi tom agencijom.

„Na tehničkom nivou, ASK mora da unaprijedi komunikaciju sa građankama i građanima. Agencija ne treba da čeka da tužilaštvo od nje traži određene informacije, nego ona treba da ispituje razne navode o zloupotrebama i treba da dostavlja informacije tružilaštvu proaktivno“, objasnila je Marović.

ASK, kako smatra, treba da izmijeni i unaprijedi plan mjera, koje je pripremila kao odgovor na kritike Evropske komisije „budući da se te mjere sada ne odnose na ono što je ključan problem u radu Agencije, a to je manjak nezavisnosti i manjak proaktivnosti“, rekla je Marović.

ASK mora, kako je ukazala, da objavljuje sva rješenja u postupcima u kojima je odlučivala.

Što se tiče SDT-a, kako je rekla Marović, ono mora da proaktivno djeluje u cilju sprječavanja, otkrivanja i odvraćanja od vršenja krivičnih djela, koja se odnose na izborna prava.

Marić, foto: PR Centar

Izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić, rekao je da je SDT pokrenuo postupak u vezi sa aferom „Koverta“, ali da u sklopu tog postupka nije urađen neophodan korak, a to je, kako je kazao, da se uzme iskaz od predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS).

„Cijela ta afera je kvalifikovana kao moguće pranje novca. Držim da je javni interes da se prati tok novca, a čini mi se da je u ovom slučaju to moguće, i da se ide ka sferi krivičnih djela, koja su vezana za kršenje prava u sklopu izbornog prava i zakonodavstva i da se ustanovi i dokaže da je u konkretnom slučaju postojala politička korupcija na visokom nivou. To bi bio jedini pravi put“, smatra Marić.

On je istakao da svaki građanin u Crnoj Gori može da prepozna apatičnost i visok stepen nepovjerenja u institucije.

„Moramo ići ka odbrani javnog interesa, a javni interes je da ovaj postupak razrješenja afere „Koverta“, mora ići u smjeru dokazivanja postojanja političke korupcije na visokom nivou. To je jedini put da napravimo osnove da gradimo institucije i normativni sistem, koji će garantovati optimalne, fer i slobodne izbore“, kazao je Marić.

Prema njegovim riječima, reakcija Evropske komisija, u slučaju afere „Koverta“, bi trebalo da bude proaktivna.

„Mi smo u jednom ugovornom odnosu u pregovaračkom procesu. Taj proaktivan odnos bi trebalo da postoji i oni iz Evropske komisije bi trebalo da dođu na teren i da nakon detaljnog ispitivanja i svih efekata, koje je proizvela afera „Koverta“, daju obavezujuće preporuke. Oni to mogu da urade. Mi i dalje nemamo ni u najavi završna mjerila za ključno Poglavlje 23, koga se sve ovo tiče“, rekao je Marić.

On smatra da je tužilaštvo vrlo loše komuniciralo sa javnošću u vezi sa aferom „Koverta“.

„Nije nas obavještavalo, a držim da je to javni interes i da je trebalo periodično da obavještava javnost šta se dešava u tom postupku, jer to je postupak od visokog društvenog značaja. Iako bude podignuta optužnica, moramo čekati odluku sudijskog vijeća da vidimo da li će ona biti i prihvaćena“, objasnio je Marić.