Istraživanje je takođe pokazalo da postoji dobar pravni okvir za borbu protiv nasilja nad ženama u Crnoj Gori, ali da ga treba ažurirati i u potpunosti implementirati.

Studija o dobrobiti i bezbjedosti žena prva je takve vrste u jugoistočnoj i istočnoj Evropi. Ona daje detaljnu sliku fizičkog, seksualnog i psihološkog nasilja koje trpe žene i djevojke u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Moldaviji i Ukrajini. Istraživanje je, takođe, sprovedeno i na Kosovu.

Studija je sprovedena u okviru projekta finansiranog od strane Evropske unije, a urađena je u proljeće i ljeto 2018. godine. U Crnoj Gori, istraživanje je spovedeno na reprezentativnom uzorku od 1.227 žena starosne dobi od 18 do 74 godine, a odrađeni su i intervjui sa 15 ključnih eksperata, osam diskusija u fokus grupama i četiri dubinska intervjua sa ženama koje su doživjele nasilje, saopšteno je iz misije OEBS-a u CG.

Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije kazala je da rezultati istraživanja ne samo da će povećati svijest i razumijevanje problema, već će doprinijeti i poboljšanju kreiranja nacionalne politike i pomoći žrtvama.

“Treba napomenuti da su crnogorske vlasti poduzele niz koraka u usklađivanju zakona i politika sa međunarodnim standardima u oblasti promovisanja rodne ravnopravnosti i borbe protiv nasilja nad ženama. Ipak, razmišljajući o rezultatima istraživanja, postaje jasno da svi treba da radimo zajedno na jačanju sinergijskih akcija, dalje doprinosimo rodnoj ravnopravnosti i efikasno okončamo nasilje nad ženama”, rekla je Davije.

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Aivo Orav kazao je da mnoge žene koje su doživjele nasilje to nikada nikome nisu rekle, bilo da se radi o policiji, zdravstvenim službama, prijatelju, susjedu ili kolegi.

“Otkriveno nasilje je samo djelić stvarnosti. EU poziva na pristup nulte tolerancije prema nasilju, ohrabruje žrtve da govore i poziva političare da djeluju kao odgovorni uzori u prevenciji i borbi protiv seksualnog uznemiravanja”, kazao je Orav.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak kazala je da nasilje nad ženama nije individualni problem, već problem cijelog društva.

“Trudimo se da ga izmjestimo iz sfere privatnog, gdje još uvijek dominantno pokušavaju da ga zadrže, i pokažemo da je on problem svih nas i da je nasilje nad jednom ženom nasilje koje mora da se tiče cijelog društva”, kazala je Drobnjak, dodajući da OEBS-ovu studiju treba smatrati dodatnim pozivom na akciju crnogorskim institucijama.

Predstavljajući rezultate istraživanja, menadžerka projekta u Sekciji za rodnu ravnopravnost u Kancelariji Generalnog sekretara OEBS-a, Serani Siegel kazala je da uticaj nasilja može biti ozbiljan i dugotrajan.

“Psihološke posljedice, kao što su anksioznost i gubitak povjerenja, doživjelo je oko polovina žena koje su ikada imale partnera koji je bio nasilan prema njima. Ipak, samo nekoliko žena je kontaktiralo posebne servise nakon doživljavanja nasilja. Ovo može biti povezano sa još uvijek rasprostranjenim uvjerenjem da je nasilje u porodici privatna stvar koja treba da se čuva u porodici. Stavove, norme i vjerovanja koja opravdavaju nasilje nad ženama treba rješavati u njihovom korijenu, jer oni nastavljaju da održavaju ovo ozbiljno kršenje ljudskih prava”, kazala je Siegel.