Eksperti Venecijanske komisije konstatuju da država u svakom slučaju ima pravo da nametne stroge uslove za korišćenje imovine kako bi se zaštitilo kulturno nasljeđe, ali i da mora da predvidi dodatne mjere zaštite u predviđenim upravnim i sudskim postupcima za dokazivanje prava na imovinu vjerskih zajednica.

U saopštenju Venecijanske komisije, koja je tijelo Savjeta Evrope, konstatuje se pored ostalog da se Nacrt zakona bavi pitanjem "navodne nelegalne ili zlonamjerne registracije nekih vjerskih nekretnina na ime vjerskih zajednica tokom 1990-tih godina" i predviđa postupak koji može da dovede do registracije vlasništva na ime države, osim ako vjerska zajednica ne posjeduje dokaz da je konkretna registracija u katastru bila legitiman izuzetak od prevladavajućeg pravnog režima prema kojem vjerska zajednica može da koristi imovinu, ali ne i da je posjeduje, prenosi Tanjug.

U saopštenju ovog tijela se ističe da nije zadatak Venecijanske komisije da utvrđuje istorijske činjenice i sukcesivne pravne režime za odluku o pravnoj valjanosti registracija tokom 1990-tih na ime vjerskih zajednica, pa je zbog toga Komisija formulisala preporuke koje, kako se navodi, treba da razjasne Nacrt zakona i uvedu dodatne mjere zaštite u proceduri koja je nacrtom predviđena.

"Štaviše, eksperti smatraju da Nacrt zakona treba da pruži dovoljno detalja i objašnjenja kako bi se zadovoljio zahtjev predvidljivosti i pristupačnosti", navodi se u saopštenju.

Specijalni upravni i sudski postupak, predviđeni u Nacrtu zakona povodom dokazivanja imovinskih prava, moraju da obezbijede pravnu zaštitu koja je jednaka običnom sudskom postupku, kao i da budu usaglašeni sa pravom svojine i pravom na pravično suđenje, napomenula je Venecijanska komisija.

Pored toga, Venecijanska komisija naglašava da registracija prava svojine na ime države može da bude učinjena tek po donošenju konačne (sudske) odluke i u tom smislu sugeriše izmenu člana 63 u Nacrtu zakona tako da katastar ne upisuje "pravo države na imovinu...", već samo zahtjev države za registraciju prava na imovinu", do okončanja sudskog postupka.

Venecijanska komisija je pozdravila izjave crnogorskih zvaničnika da prenos vjerskih objekata i zemlje neće u suštini uticati na njihovu upotrebu, ali i napomenula da to ne proističe iz Nacrta zakona.

"Dok ove izjave predstavljaju važnu garanciju da vjerske zajednice mogu nastaviti sa svojim vjerskim aktivnostima u tim zgradama, to ne proizlazi iz Nacrta zakona. Zbog toga Venecijanska komisija preporučuje da Nacrt zakona jasno navede da promjena u vlasništvu nad vjerskom imovinom neće automatski uticati na već postojeće pravo na korišćenje takve imovine", navodi se u saopštenju povodom misljenja eksperata.

Dodaje se da država u svakom slučaju ima pravo da nametne stroge uslove za korišćenje imovine kako bi se zaštitilo kulturno nasleđe zemlje, uključujući i zahtjev da svaka izmjena imovine zahtijeva prethodno državno odobrenje.

Na sjednici Venecijanske komisije 20. juna, članovi tog stručnog tijela Savjeta Evrope razmijenili su mišljenja sa ministrom za ljudska i manjinska prava Crne Gore Mehmetom Zenkom o predloženom zakonskom tekstu, koji je prethodno pregledala potkomisija za Osnovna prava, objavljeno je na sajtu Savjeta Evrope.

U mišljenju VK se navodi potreba da vlasti sprovedu inkluzivne i efikasne javne konsultacije koje će uključiti i predstavnike vjerskih zajednica.

Preporučeno je i da Vlada konsultuje kancelariju Ombudsmana u tom procesu.

Tanjug/Rts