Đonović: Nesporno u vlasništvu države
Ranko Đonović

Đonović: Nesporno u vlasništvu države

Crkvena imovina u Crnoj Gori pripada državi Crnoj Gori, a ne crkvi i građani bi morali dobiti odgovor kako je u poslednjih dvadesetak godina sva crkvena imovina prešla sa onoga što je bilo državno vlasništvo, jer je pripadala državi, te kako ju je Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije uspio uknjižiti, poručio je analitičar Ranko Đonović

Njegov kolega, analitičar iz Beograda Dušan Janjić, mišljenja je da treba sačekati i vidjeti da li se ovdje zaista radi o pravu crkve i vjerske zajednice, ili pak o pokušaju opozicije da ojača i da ponovo zaoštri stanje u Crnoj Gori, procenjujući da je to najbolji način da se spreme za predstojeće parlamentarne izbore.

Miloš Nikolić iz DPS-a poručuje da je CG već u istoriji imala svoju autokefalnu pravoslavnu crkvu i da je to pravo koje joj pripada. 

"Nije pitanje zašto se ta imovina vraća, za ovu vlast, ponovo državi, nego je pravo pitanje kako je ta imovina od 1995. do 2015. malo po malo prešla u ruke najvećih neprijatelja države Crne Gore i građana Crne Gore, uključujući i Srbe i Crnogorce i sve druge. To ne može ostati vlasništvo onih koji su protiv Crne Gore bili svih 30 godina, danas je ovo njihova labudova pjesma", kazao Đonović za Novu M.

Janjić je kazao da ljudi koji su sebe proglasili za srpsku nacionalnu manjinu, Mandić i i drugi u Crnoj Gori, smatraju da mogu da mlataraju Srbijom kako god oni žele, kao da ne postoje građani Srbije i ustav Srbije.

"Dakle nije vlast Srbije tu, da se miješa u unutrašnje stvari, nego da podrži manjinu, da ona to rešava na institucionalni i sve moguće načine, a ne kroz bune i nahijske vođe",rekao je Janjić. 

"Dakle riječ je o zakonu koji na jednak i ravnopravan način reguliše status svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, i riječ je o zakonu koji je u potpunosti usaglašen sa najvišim međunarodnim i pravnim standardima.  Jedino ono što se navodi kao sporno u tom zakonu, za našu političku konkurenciju jeste pitanje imovne, koje je definisano samo u jednom članu tog zakona, a pitanje imovine, kroz ono što je Vladin predlog, definisano je na jedan pravedan način,ne odnosi se samo na SPC, već na sve vjerske zajednice u Crnoj Gori", rekao je Nikolić.

Janjić kaže i da u Srbiji postoji jedna žestoka frustracija ljudi, koji misle da je CG nekada bila dio Srbije, podsjetivši na izjavu generalnog sekretara predsjednika Srbije, Nikole Selakovića, da je Crna Gora "klasična srpska država, u kojoj i dan-danas, posle svega, živi 31 odsto Srba".

"To je ta izjava Selakovića – potpuno besmislena, CG nikada nije bila deo Srbije, to je bila samostalna država. Kada se te stvari pomešaju, Bog, država, vera, politički nteresi, kada ljudi zaborave gde pripadaju, dolazimo u vrlo opasni situaciju", rekao je Janjić.

Da prisustvujemo strašnoj anticrnogorskoj histeriji u susjednij zemlji, mišljenja je i Nikolić.

Nikolić napominje da vjeruje da će se ipak sve riješti dijalogom.

Mitroplija crnogorsko primorska pozvala je Vladu CG da iz procedure povuče Prijedlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti jer će u suprotnom, kako su kazali, jos odlučnije krenuti u odbranu svetinja te crkve. Sa Trojćidanskog sabora koji je održan ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici ponovili su raniji stav da se ovim zakonom predviđa navodno otimanje crkvene imovine.

Danas se pred Sabornim Hramom Hristovog vaskrsenja zavjetujemo i zaklinjemo da ćemo čuvati, obnavljati i braniti svoje Svetinje, ćivote naših svetitelja , crkve , manastire, groblja i grobove naših predaka, rekao je Episkop Joanikije.

Đonović napominje da je ostalo nejasno na koji način ih misle braniti.

"Vjerujem da ne misle braniti kao što su pokušali 2016, opozicija da brani oružjem, ili silom, trebali su se izjasniti kako će braniti – a ta imovina izvjesno će biti crnogorska", rekao je on.

Krajem prethodne sedmice najavu Mitropolije crnogorsko-primorske da organizuje današnje okupljanje,, komentarisao je i predsjednik države, Milo Đukanović. Tom prilikom kazao je da se ne smije dozvoliti da se nanose dalje nepravde Crnoj Gori i da moramo ustrajati jer su donesene vrlo temeljno promisljene odluke.

"Danas Srpska pravoslavna crkva pokušava da na bilo koji način, kroz razne forme, opstruira ono što su evropska htjenja, evropske ambicije savremenog crnogorskog društva, želeći da na taj način čuva svoj vjerski monopol u Crnoj Gori, želeći da na taj način opstruira uspostavljanje pravne države i da i dalje nastavi da koristi ono što joj saglasno pravnom sistemu Crne Gore ne pripada. Priča o prekograničnim eparhijama, suprotna osnovnim principima organizacija pravoslavlja svuda u svijetu, Srpskoj pravoslavnoj crkvi služi da bi čuvala infrastrukturu Velike Srbije kojoj oni vjeruju, jer vjeruju da je Crna Gora greškom postala nezavisna i da će nas vrijeme dovesti do spoznaje te greške i do potrebe da se opet okrenemo izgradnji Velike Srbije", naveo Đukanovic.

Podsjetimo, Trojčindanski Sabor, koji je održan u hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici, danima je izazivao veliku pažnju, kako crnogorske, tako i šire javnosti. Od zvaničnog Beograda dolazile su oštre poruke na račun naše državne politike.

Tako je srpski ministar odbrane Aleksandar Vulin poručio da neće ćutati dok, kako je naveo, Crna Gora navodno otima svetinje Srba. Odgovor Vulinu ubrzo je stigao od crnogorskog kolege Predraga Boškovića, koji je podsjetio Vulina da je autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva istorijska činjenica, te je potcrtao i kako neznanje škodi.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar