Nakon što je Vlada Crne Gore usvojila Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, a crnogorski predsjednik Milo Đukanović poručio da se mora ispraviti istorijska nepravda i obnoviti autokefalnost CPC, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je poziv „svojim“ ljudima iz Crne Gore da se sastanu jer je nezadovoljan položajem Srba u Crnoj Gori.

Dan kasnije, Vučićev generalni sekretar Nikola Selaković rekao je da je Crna Gora „klasična srpska država, u kojoj i dan danas, poslije svega, živi 31 odsto Srba“.

Izjavama je prethodila i najava održavanja Trojčidanskog sabora u subotu u Podgorici, na koji je Mitropolija crnogorskoprimorska pozvala sveštenstvo i vjernike sa ciljem, kako su naveli, „odbrane vjere i svetinja, jer Mitropoliju i sve eparhije SPC u Crnoj Gori ugrožava Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je usvojila crnogorska Vlada“.

Janjić kaže da je „teško objasniti ljudima koji su na vlasti u Srbiji da su crkva i država odvojene, te da to, kako je rekao, stvara veliki nesporazum.

"Na sceni su dvije vrste politike. Jedna poštuje pristup savremene demokratije, a to je odvojenost crkve od države, a druga je u totalnoj ideološkoj i drugoj konfuziji, a crkvu prihvata kao državni posao, što je loše i za SPC i za Srbiju", rekao je Janjić, za Pobjedu.

On je istakao da je u Srbiji „mimo Ustava i zakona crkva postala dio ne samo zvanične politike, nego i potpuno izvan bilo kakvih pravnih normi“.

"Sve je to motivisano potrebama politike, posebno vezama sa Rusijom. To je taj značajan faktor u igri", rekao je Janjić.

Janjić je, komentarišući izjavu generalnog sekretara predsjednika Srbije Nikole Selakovića o Crnoj Gori kao ,,klasičnoj srpskoj državi“, rekao da on pripada miljeu koji ne razlikuje ono što je njegovo lično opredjeljenje i ono što je ustavni poredak.

"Nameće se na sve načine da je SPC državna crkva, a Selaković u to i lično vjeruje, a i ponavlja stavove svoga predsjednika. To spada u klasični bijesni etnonacionalizam koji ne razlikuje pitanje crkve od državne politike", rekao je Janjić.

Na pitanje šta to znači da je Crna Gora ,,klasična srpska država“, Selaković je pojasnio da to znači da se Crna Gora ,,od svog postanja, kao država, dičila srpskim identitetom“. Janjić je ocijenio da u toj izjavi „ima i nečiste savjesti i straha“.

"Jer, oni su prva vladajuća struktura koja je došla u sukob sa SPC povodom Kosova i ne ide im da izglade te odnose. Moguće da se radi o procjeni da će „preko leđa“ Crne Gore to pitanje izgladiti. Ali, to su dvije odvojene stvari", dodao je Janjić.

Aleksandar Vučić nedavno je ocijenio da je pitanje položaja srpskog naroda u Crnoj Gori „veoma teško i ozbiljno“, te da će „vidjeti kako da im pomogne, a da se ne miješa u unutrašnje stvari druge države“.

"Mi ćemo narednih dana sjesti sa našim ljudima iz Crne Gore, razgovarati i saopštiti stavove", rekao je Vučić.

On, međutim, nije precizirao da li će taj sastanak biti održan prije Trojčidanskog sabora koji je zakazan za subotu. Dolazak na Sabor najavljen je iz dijela prosrpske opozicije.

DF je pozvao svoje pristalice i najavio da će im organizovati prevoz, a juče je iz SNP-a poručeno da će prisustvovati „velikom Trojčindanskom saboru“ i da su „uvijek bili uz svoj narod“.

Iz DPS-a ranije je saopšteno da će Sabor biti „isključivo politički skup“.