To je poručeno na panel diskusijama o medijskoj pismenosti koje su nevladina organizacija (NVO) Juventas i agencija MINA sprovele u 30 crnogorskih srednjih škola u okviru projekta „Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“ , koji je finansijski podržala Ambasade SAD-a,prenosi PR Centar.

Iz Juventasa su kazali da je cilj diskusija da se mladi upoznaju sa konceptom, tehnikama i aspektima medijske pismenosti, analizom i evaluacijom medijskog sadržaja, ali i prirodom medija, kao i da se od mladih dobije povratna informacija o njihovim potrebama i navikama.

„Pored toga, srednjoškolci su imali priliku da sa iskusnim novinarima i urednicima razgovaraju o novinarstvu, ulozi medija, položaju novinara, slobodi medija i brojnim drugim temama“, saopšteno je iz Juventasa.

Novinar Televizije Crne Gore, Nemanja Živaljević, smatra da je suština medijske pismenosti da se stvaraju ljudi otvorenog uma, koji promišljaju i uvijek postavljaju pitanje – da li je to što sam vidio/čuo/pročitao stvarno tako.

„Kada počnu da izrastaju pojedinci koji na taj način promišljaju o medijskim sadržajima, crnogorsko društvo će biti sve bliže razvijenim demokratijama“, rekao je Živaljević.

On je istakao da je važno da mladi steknu vještine koje će im omogućiti da znaju kome mogu, a kome ne mogu da vjeruju od medija, ko je objektivan, ili se trudi da je objektivan, a ko se bavi propagandom, te da li je vijest lažna ili istinita. 

„No, da bismo bili sve bliže razvijenim demokratijama i mediji u Crnoj Gori moraju da počnu da se bave svojim poslom – da budu društveno angažovani, objektivni i nezavisni korektivni aparat“, smatra Živaljević. 

On je dodao da mediji moraju da se bave svojim poslom bez uticaja bilo koje politike ili interesne grupe.

„Fokus novinara uvijek mora da bude na pojedincu, a bojim se da su mnogi danas u našoj zemlji izgubili te osnovne postulate iz vida“, zaključio je Živaljević.

Direktor lokalnog Javnog servisa u Beranama i novinar, Tufik Softić, poručio je da je novinarstvo stub demokratije, odnosno da je moderna demokratija nezamisliva bez slobode govora i slobodnog novinarstva, te da tamo gdje nema slobodnih medija i slobodnog novinarstva, nema ni demokratije.

Softić je, kako je rekao, zbog svog pisanja primao prijeteće poruke iz kriminalnih krugova, poveznih sa bezbjednosnim strukturama, nakon čega je pretučen palicama ispred svoje kuće, što je kvalifikovano kao pokušaj ubistva.

„Pet godina kasnije, pored mog automobila, parkiranog u dvorištvu kuće, podmetnut je eksploziv. Nijedan od ta dva slučaja do danas nije rasvijetljen. Ja sam, uprkos svemu ostao u novinarstvu, jer vjerujem da je to profesija kroz koju čovjek može da se ostvari kao ličnost i bude autentičan“, kazao je Softić.

On je srednjoškolcima rekao da su dočekali ostvarenje vizije teoretičara medija Maršala Mekluana i da danas žive u globalnom selu, da su preplavljeni informacijama i da je upravo zbog toga potrebno da imaju određena znanja i da budu medijski pismeni da bi, kako je pojasnio, mogli razlikovati informaciju od dezinformacije ili lažne vijesti.

Učenica Gimnazije „Tanasije Pejatović“ iz Pljevalja, Sofija Savić, smatra da mladi nisu medijski pismeni.

„Jako je mali broj ljudi koji provjerava izvore. Današnji mediji svakodnevno plasiraju neistine, a mladi vjeruju u skoro sve što pročitaju“, smatra Savić.

U medijskim sadržajima, koji su namjenjeni srednjoškolskoj populaciji nema, kako je rekla, mnogo sadržaja koji su im prilagođeni i namjenjeni.

„Mladima se plasiraju nepotrebne informacije koje loše utiču na njihov razvoj. Mislim da bi trebalo da uvedemo talas dokumentarnih i edukativnih emisija koje bi svima bile korisne i zanimljive“, kazala je Savić.

Učenik Gimnazije „Panto Mališić“ iz Berana, Jovan Janković, kazao je da medijska pismenost mladih nije na zavidnom nivou, da to vidi po sebi i svojim vršnjacima, ali vjeruje da bi, ako bi im se pružilo adekvatno znanje, i oni bili puno bolji na tom polju.

„Djelimično sam zadovoljan sadržajima koji su ponuđeni srednjoškolcima. Moglo bi da bude više stvari, osim sporta, koje bi mi bile zanimljive, ali koje nisu dostupne u našim medijima i koje bi, trebalo unaprijediti“, istakao je Janković.

Učenica Srednje stručne škole iz Berana „Vukadin Vukadinović“, Katarina Guberinić, smatra da je potrebno podstaknuti priču o medijskoj pismenosti u osnovnim i srednjim školama jer, kako je objasnila, danas uglavnom i mlađa djeca koriste medije i telefone.

„Potrebno je da nauče šta predstavlja dobru stranu, a šta lošu stranu tog medijskog sadržaja. Roditelji bi trebalo da obraćaju pažnju i imaju nadzor šta djeca prate, šta gledaju i kako se ponašaju na društvenim mrežama“, zaključila je Guberinić.

U Juventasu su rekli da im najveće zadovoljstvo predstavlja činjenica da su učesnici na panelima rekli da će ubuduće drugačije posmatrati medije i njihove poruke, sa većom dozom kritike i analitičnosti, „što je između ostalog i cilj naše aktivnosti“.