Kraljica Jelena  podigla most neprekinutog prijateljstva CG i Italije, na putu ka EU uloga susjeda nezamjenljiva
Italija jedan od ključnih ekonomskih partnera CG

Đukanović i Zelioli na prijemu na Cetinju

Kraljica Jelena podigla most neprekinutog prijateljstva CG i Italije, na putu ka EU uloga susjeda nezamjenljiva

Italija je imala posebno važnu ulogu i u najtežim trenucima za crnogorsku državu posle I svjetskog rata te prije drugih anticipirala procese u Crnoj Gori krajem prošlog i početkom ovog vijeka. Tokom prošle godine sa 116 uloženih miliona eura Italija je bila najveći strani investitor, sada naša saveznica u NATOu a na našem putu ka EU uloga Italije kao prijatelja i susjeda je nezamjenljiva, kazao je na prijemu ambasade Republike Italije na Cetinju povodom 140 godina uspostavljanja diplomatskih odnosa predsjednik Milo Đukanović.

"Na prostoru današnje Italije, koja je izvorište jedne od najvećih kultura i civilizacija u svijetu, školovani su mnogi istoriografi, štampari, slikari, pisci rođeni u Crnoj Gori. Kao što su se i ovdje mnogi formirali pod uticajem velikog nasljeđa italijanske kulture, koja je imala posebno značenje i za Njegoša. On je više puta posjećivao Italiju, i bio impresioniran njenim kulturnim znamenitostima.Stvaranje italijanske države 1861. godine dočekano je u Crnoj Gori sa oduševljenjem jer je to bio i njen državni san kojem je težila. Crnogorski knjaz Nikola napisao je pjesmu u čast pobjede Pijemonta kod Solferina 1859, izražavajući radost što na Apeninskom poluostrvu pobjeđuje nacionalna ideja.", kazao je Đukanović.

Crnogorski predsjednik je podsjetio da je nakon što je na Berlinskom kongresu 1878. godine zvanično potvrđena nezavisnost Crne Gore, diplomatski odnosi sa Italijom uspostavljeni su u maju 1879. a prvi italijanski otpravnik poslova bio je Ćezare Durando. Od tada je, kako je kazao, počela saradnja u mnogim oblastima.

"Crna Gora je u Italiju slala veliki broj stipendista, posebno u vojne škole. Oni su kasnije zauzimali najvažnije položaje u vojsci i u državi, poput Janka Vukotića, Mitra Martinovića i drugih. Unapređenju naših veza značajno su doprinosili i počasni konzulati u Rimu, Napulju, Bariju, Brindiziju, Veneciji, Trstu...Pravi procvat sve intenzivnijih političkih, kulturnih i ekonomskih odnosa nastupio je poslije udaje crnogorske princeze Jelene Petrović Njegoš za italijanskog prestolonasljednika Viktora Emanuela III, koji je 1900-te postao kralj Italije. Kraljica Jelena je podigla most neprekinutog prijateljstva između naša dva naroda, čije je temelje učvrstila svojom mudrošću, plemenitošću i dobrotom, i tako sebi obezbijedila trajno mjesto u dugoj i slavnoj istoriji i Crne Gore i Italije.", kazao je Đukanović dodajuči da će to vrijeme ostati upamćeno po prodoru italijanskog kapitala u Crnu Goru.

Obilljeavanje140godinaCGITAodnosa3

Italija bezrezervno podržava evropski i evroatlantski put Crne Gore i regiona

Podsjetio je i da su italijanski preduzetnici Pjero Foskari i Đuzepe Volpi uz veliku političku i finansijsku podršku italijanske Vlade, osnovali u Crnoj Gori više kapitalnih preduzeća, među kojima i fabriku duvana u Podgorici, potom parabrodarsko društvo, a kasnije 1906. godine i akcionarsko Barsko društvo, koje je izgradilo prvu crnogorsku željeznicu od Bara do Virpazara 1908. godine i modernu luku u Baru 1909 a ovih dana, kako je rekao, navršava se 115 godina od puštanja u rad prve radiotelegrafske stanice na Balkanu 1904. postavljene na brdu Volujica kod Bara, na osnovu ugovora crnogorske Vlade i italijanskog naučnika i nobelovca Guljelma Markonija, koji je prisustvovao tom događaju, kao i crnogorski vladar knjaz Nikola.

Đukanović je istakao da je Italija  imala posebno važnu ulogu i u najtežim trenucima za crnogorsku državu neposredno nakon Prvog svjetskog rata, tokom kojeg je kao saveznička zemlja pružala materijalnu pomoć Crnoj Gori i primala migrante.

"Preko Italije su ovdje dolazili i crnogorski dobrovoljci. Ona je pomagala i vladarsku porodicu i crnogorsku emigrantsku vladu u naporima da očuvaju državnu nezavisnost. Kada je Crna Gora već bila nasilno ukinuta kao država, u Italiji je formirana 1919. godine i Crnogorska vojska. U Gaeti i Formi bilo je više od 1500 crnogorskih vojnika i oficira", kazao je Đukanović uz podsjećanje na zajedničku istoriju i u II svjetskom ratu kada je slavna italijanska divizija „Garibaldi“ formirana u Pljevljima 2. decembra 1943. godine koja je zauzela dostojanstveno mjesto u mozaiku crnogorskog antifašizma i Narodnooslobodilačke borbe jugoslovenskih naroda.

Istakao je da je susjedna Italija prije drugih anticipirala procese u Crnoj Gori krajem prošlog i početkom ovog vijeka. 

"Diplomatsko - konzularnu kancelariju otvorila je 1997, gotovo deceniju prije referenduma o nezavisnosti. Diplomatski odnosi između naših zemalja ponovo su uspostavljeni 14. juna 2006, a uskoro su otvorene ambasade u Podgorici i u Rimu.", kazao je Đukanović napominjući da je u proteklih 13 godina od obnove državnosti saradnja dobila novi snažan zamah te da je Italija jedna od ključnih zemalja u Evropi i svijetu koja bezrezervno podržava evropski i evroatlantski put Crne Gore i regiona.

"O čvrstini našeg prijateljstva i savremenih veza svjedoči projekat podmorskog elektroenergetskog kabla koji realizuje italijanska državna kompanija Terna, kao simbolički pandan uspostavljanju radiotelegrafske veze između Crne Gore i Italije početkom prošlog vijeka. Kao nekada, i danas je Italija ne samo pouzdan susjed i prijatelj, već i jedan od ključnih ekonomskih partnera. Tokom prošle godine sa 116 uloženih miliona eura bila je najveći strani investitor u Crnoj Gori. Dvije godine nakon prijema Crne Gore u NATO italijanske investicije su udvostručene u odnosu na isti period prije učlanjenja, a u poslednjih 13 godina, iznosile su blizu 850 miliona eura. Gotovo da nema oblasti u kojoj se danas Crna Gora i Italija ne mogu pohvaliti sadržajnim vezama. Intenzivan politički dijalog, saradnja u oblasti odbrane, unutrašnjih poslova, pravosuđa, turizma, kulture, spoljnotrgovinska razmjena koja u kontinuitetu bilježi rast, daju nam za pravo da sa optimizmom gledamo na budućnost naših odnosa.", kazao je Đukaović.

Obilljeavanje140godinaCGITAodnosa4

Ocijenio je da su jedan od najznačajnijih segmenata naše saradnje i zaloga izvjesne budućnosti stotine naših studenata koji se školuju na italijanskim univerzitetima.

"Želim da odam priznanje ambasadi Italije koja je u okviru jubileja organizovala izložbu o fragmentima italijanske štampe o Crnoj Gori nakon Berlinskog kongresa, a od juče i izložbu Alfreda Pirija u Dvorcu Petrovića u Podgorici. Italija kao naša saveznica u okviru NATO, zajedno s Grčkom, predvodi misiju Alijanse koja čuva i nadgleda crnogorsko nebo, doprinoseći i na taj način našoj bezbjednosti i zajedničkoj odbrani NATO.Država Crna Gora, koja je lider u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ima jasnu stratešku viziju o pripadnosti evropskim civilizacijskim vrijednostima i porodici evropskih naroda i država. U tom procesu uloga Italije, našeg susjeda i prijatelja je nezamjenjiva", poručio je Đukanović čestitajući prijateljskoj Italiji Dan Republike, sa željom da nastavi putem stabilnog razvoja, kao jedna od ključnih evropskih zemalja koja će davati pečat oblikovanju naše zajedničke evropske budućnosti.

Ambasador Italije Luka Zeliloli saopštio je da je ponosan na saradnju Crne Gore i Italije.

Obilljeavanje140godinaCGITAodnosa1

Ponosni na saradnju

"Danas obilježavamo još jednu svečanu godišnjicu, 20. maja 1879. prvi diplomatski predstavnik Italije Ćezare Durando, predao je na Cetinju akreditivna pisma Nikoli Petroviću, knjazu Crne Gore. Gospodine predsjedniče velika mi je čast što ste večeras na Cetinju sa nama na proslavi 140. godišnjice događaja koji je obilježio uspostavljanje uspostavljanje diplomatskih odnosa dvije zemlje. Italijansko prijateljstvo nakon podrške pristupanja Atlanskom savezu danas uključuje i podršku EU perspektivi Crne Gore, regionalnog kandidata koji je daleko najnapredniji u pregovaračkom procesu za pristupanje", rekao je Zelioli.

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar