“Evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana načelno podržavamo, postigli smo uspjehe, posebno što se tiča spora oko imena Sjeverne Makdonije, ali pri tome treba uzeti u obzir da kriterijumi za proširenje trebaju biti ispunjeni. To je pitanje kojim ćemo se još pozabaviti”, kazala je Merkel, javlja Anadolija.

Hrvatski premijer Plenović je, govoreći o proširenju, istakao kako će Hrvatska biti domaćin sastanka šefova država vlada zemalja EU i hrvatskog susjedstva, jugoistoka Evrope, koji će se dogoditi 20 godina nakon sastanka koji je Hrvatskoj otvorio vrata EU.

“Smatramo da je dobar trenutak i da je komplementaran s aktivnostima koje je njemačka kancelarka Merkel pokrenula prije nekoliko godina s Berlinskim procesom gdje je nadomješten manjak dijaloga na najvišem nivou koji je stao još 2003. u Solunu”, kazao je Plenković

Istakao je kako na tom sastanku želi da se postignu konkretne tačke za koje je potrebna dobra priprema i konsultacije u periodu od narednih godinu dana.

Hrvatski predsjednik Vlade Plenković i njemačka kancelarka Merkel razgovarali su o daljnjem jačanju bilateralnih odnosa, prvenstveno kroz sprovođenje Akcionog plana o pojačanoj saradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke, kojig su u martu ove godine u Berlinu potpisali ministri vanjskih poslova Njemačke i Hrvatske, a koji se odnosi na 10 područja.

Plenković je istakao dvije ključne hrvatske ambicije u nekoliko narednih godina na nivou EU, a to je osiguravanje članstva u Šengenu kroz ispunjavanje preostalih kriterijuma u kontroli vanjskih granica i policijska saradnja s okolnim zemljama. 

“Važno nam je da Šengen bude ono što je nekada bio, a da bismo u tome uspjeli moramo postići širi dogovor na nivou EU koji će omogućiti slobodan protok roba i usluga”, kazao je hrvatski premijer.

Naglasio je kako Hrvatska ima 6.500 policajaca na vanjskim granicama, te kako policija poštiva domaće zakonodavstvo te međunardone konvencije i evropske tekovine

“Sve što Hrvatska radi na tragu je zaštite nezakonitih migracija. Želimo da kontrolu ulaza na našu teritoriju rade tijela koja su za to nadležna, a ne da nam iza leđa na najgori način, zarađujući na ljudskoj nesreći migranata i izbjeglica, djeluju krijumčari koji na taj način destabilizuju procese unutar država članica Unije”, poručio je Plenković.

Druga važna ambicija je ulazak Hrvatske u europodručje koje će se odvijati kroz mandat iduće Evropske komisije i Evropskog parlamenta, za što je važno smanjivanje javnog duga države koje  koje ide brže nego u drugim zemljama, ocijenio je hrvatski premijer, i koje će do 2022. doći na 62 posto udjela BDP-a.

Njemačka savezna kancelarka Angela Merkel istakla je kako su bilateralni odnosi dvije država vrlo dobri te kako važan most čini 370.000 hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj, kao i 2,5 miliona njemačkih turista u Hrvatskoj na godišnjem nivou.

“Želimo da članstvo u Evropskoj uniji dovodi do porasta blagostanja u samoj Hrvatskoj i da ljudi ovdje imaju zadovoljavajuće uslove za rad i život, što treba uzeti u obzir u srednjoročnoj finansijskoj perspektivi jer želimo u Evropi zadržati mir, sigurnost i slobodu ako želimo poslati signal protiv svake vrste populizma”, rekla je Merkel.

Pristupanje Hrvatske Šengenu i eurozoni u nadolazećem mandatu nove vuropske komisije, kako je istakla, je izvjesna.

"Ima toga još toga za učiniti, ali Hrvatska je na dobrom putu na kojem Njemačka želi pomoći”, kazala je Merkel.

Najavila je kako će njemački ministar ekonomije posjetiti hrvatskog kolegu do kraja ove godine.

Njemačka je četvrti strani investitor u Hrvatskoj u posljednjih 26 godina s 3,3 milijarde eura investicija, a na prvom je mjestu po broju turističkih posjeta za 2,9 miliona Njemaca koji svoj odmor provode u Hrvatskoj. Njemačka je najvažniji trgovinski partner koji s Hrvatskom ima cjelokupni trgovinski volumen od 5,3 miljarde eura.

Merkel i Plenković su razgovarali o jačanju digitalne infrastrukture u Hrvatskoj, s obzirom da je njemački Telekom hrvatski partner, a digitalizacija jedan od ključnih faktora za stvaranje novih radnih mjesta.

Anadolija