Na skupu su razmatrane privredne mogućnosti, resursi i investicioni projekti Crne Gore iz sektora turizma, nekretnina, poljoprivrede i šumarstva, te energetike. Bila je to prilika da se neposrednije uspostave kontakti između austrijskih i crnogorskih kompanija.
Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović izrazio je očekivanje da će susret doprinijeti unapređenju ekonomskih odnosa Crne Gore i Austrije, te da podrška vlada poslovnom forumu potvrđuje da polje privredne saradnje nije ni iskorišćeno u odnosu na realne mogućnosti.
Golubović je afirmativno govorio o ekonomskim trendovima u zemlji, podsjećajući na značajne rezultate crnogorske ekonomije u prethodnoj godini i prvom kvartalu ove, a koji u punom značenju opravdavaju naziv ovog skupa: Crna Gora, destinacija u usponu.
"Rast BDP-a 4,9%, zasnovan prvenstveno na investicijama, Crnu Goru pozicionira u sam vrh evropskih zemalja kada je u pitanju ovaj makroekonomski pokazatelj. Ovaj podatak je potvrda da se Crna Gora značajno brže od drugih u Regionu približava svom cilju, članstvu u Evropskoj uniji", rekao je predsjednik Komore.
Prema njegovim riječima, rast ekonomije potvrđuje činjenicu da Crna Gora kontinuirano unapređuje poslovni ambijent koji pogoduje prilivu stranih ulaganja. Riječ je o trendu koji je započeo obnovom nezavisnosti 2006. godine, a koji potvrđuje prisustvo investitora iz više od 120 zemalja. Austrija je u navedenom periodu investirala u Crnu Goru 622,9 miliona eura i na četvrtom je mjestu po obimu ulaganja, odnosno na drugom, u odnosu na zemlje Evropske unije.
"Vjerujem da će u narednom periodu doći do rasta austrijskih investicija, što je i jedan od ciljeva današnjeg događaja. U ovom trenutku, prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, u Crnoj Gori, u raznim oblicima organizovanja, posluje 79 kompanija sa austrijskim kapitalom", rekao je Golubović.
Crna Gora je posljednjih godina među najatraktivnijim turističkim destinacijama. O tome govori i rekordan broj od 2,2 miliona turista u 2018. te skoro 2,5 miliona prevezenih putnika na crnogorskim aerodromima. Broj turista iz Austrije, kao i ostvarenih noćenja, u 2018. bio je veći za preko 30% u odnosu na prethodnu godinu. Golubović je podsjetio da, odnedavno, u Crnoj Gori posluje i poznata austrijska hotelska grupacija “Falkensteiner”.
"Siguran sam da je Austrija, kao zemlja prepoznatljiva po razvijenom planinskom turizmu tokom cijele godine, dobar primjer kako da i ovaj segment dodatno ojačamo. Ski centar Kolašin 1600 otvorio je vrata posjetiocima u februaru ove godine, a za izgradnju cjelokupne infrastrukture, uključujući šestosjede žičare, korišćena su iskustva renomirane austrijske kompanije Doppelmayer", rekao je predsjednik Komore.
Govorio je i o značajnim investicijama u saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, među kojima je i najkompleksniji razvojni infrastrukturni projekat u istoriji Crne Gore - izgradnja autoputa Bar-Boljare.
Naglasio je da je veliki broj projekata, koji se odnose na putnu i komunalnu infrastrukturu, realizovan u saradnji sa austrijskom kompanijom STRABAG AG. Prva vjetroelektrana u Crnoj Gori izgrađena je na Krnovu 2017., a projekat izgradnje su realizovale austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo Energy.
"Puštanjem u rad energetskog podmorskog kabla između Italije i Crne Gore, koje se očekuje u narednim mjesecima, ostvariće se direktna veza tržišta električne energije iz jugoistočne sa tržištem Zapadne i Centralne Evrope. To predstavlja šansu i dobar preduslov za realizaciju crnogorskih energetskih potencijala. S tim u vezi, koristim priliku, da pozovem austrijske kompanije da investiraju u oblast energetike i iskoriste benefite koje će donijeti realizacija ovog projekta", rekao je Golubović.
Veliki potencijal za ulaganje postoji u sektoru šumarstva i drvoprerade. Predsjednik Komore navodi da su, po vrijednosti šumskih površina, očuvanosti, uređenosti i raznovrsnosti, crnogorske šume među najkvalitetnijim u Evropi. Po stepenu šumovitosti od 1,11 hektara po glavi stanovnika, Crna Gora uz skandinavske zemlje pripada najšumovitijim zemaljama u Evropi.
"Drvna industrija je grana privrede sa komparativnim prednostima, od kojih se ističu sirovinska baza, postojeća infrastruktura i tržište, pa vjerujem da bi znanja i iskustva austrijskih privrednika mogla značajno doprinijeniti da ovaj potencijal dobije dodatnu vrijednost kroz ulaganja u prerađivački sektor" saopštio je on.
Osvrnuo se na dosadašnju međukomorsku saradnju koja ima dugu tradiciju i dobre rezultate. Posebno je ukazao da Federalna privredna komora Austrije, koja slovi za najorganizovaniju poslovnu asocijacju u Evropi, već duži niz godina pruža podršku ne samo crnogorskoj, već i svim komorama Zapadnog Balkana, sa ciljem snaženja javno pravnog statusa ovih institucija. Upravo na bazi austrijskih iskustva dobijen je pravni okvir na kojem se temelji rad crnogorske Komore, prilagođen potrebama poslovne zajednice.
Dvije komore već godinama imaju vrlo sadržajnu saradnju, naročito kada je riječ o poslovnim forumima. Podsjetio je na forum održan 2015. godine u Podgorici, koji su svojim učešćem podržali tadašnji predsjednici Crne Gore i Austrije Vujanović i Fišer, te da je učešćem kancelara Kurtza na regionalnoj ekonomskoj Konferenciji, koju je organizovala Komora 2018. godine, Crna Gora dobila uvjeravanja da Austrija i Evropa vjeruju u našu evropsku budućnost.
Golubović je posebno potencirao dugu tradiciju i rezultate koje je Austrija postigla u dualnom obrazovanju koje je garant obezbjeđivanja kadra potrebnog privredi.
"Budući da je Privredna komora Austrije neizostavan činilac ovog uspješnog obrazovnog modela, u naš sistem smo prenosili i ugrađivali njenu praksu. Sa zadovoljstvom mogu istaći da je Komora Crne Gore dala kvalitativni doprinos uvođenju ovakvog načina učenja u crnogorske škole, upravo kroz sugestije koje je dobila od austrijskog partnera", rekao je on.
Izrazio je uvjerenje da je pred dvijema državama još prilika za razmjenu i prenos najboljih iskustava i praksi. Austrijsko socijalno partnerstvo, navodi on, predstavlja najuspješniji primjer ekonomsko-socijalnog dijaloga na prostorima Evrope. Konsenzus u radu koji je postignut u ovom partnerstvu predstavlja model kojem treba težiti.
"Činjenica je da naši dobri međukomorski odnosi nijesu uvijek praćeni adekvatnim rezultatima na ekonomskom planu, pa današnji susret predstavlja priliku za unapređenje postojećih i stvaranje novih poslovnih aranžmana, što mora biti naš prioritet u budućem periodu",zaključio je predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović.
Komentari