Ovo su najčešći simptomi koji ukazuju na anksioznost: Svi su izloženi riziku!
Foto: Ilustracija

Bolest koja je uzela maha

Ovo su najčešći simptomi koji ukazuju na anksioznost: Svi su izloženi riziku!

Anksiozni poremećaj je češći nego što možete da zamislite i pogađa nešto više od 40 miliona ljudi na svijetu.

Šta je anksioznost? 

Anksioznost je osjećaj intenzivnog straha, brige ili ogromne zabrinutosti zbog nečega što jeste u vašoj kontroli ili izvan nje. Takođe je sasvim normalno da se to s vremena na vrijeme doživljava, ali kada postane pretjerano ili ozbiljno, to može značiti da imate poremećaj anksioznosti.

Najčešći simptomi anksioznosti:

• Smanjenje kognitivne funkcije

• Problemi sa pamćenjem

• Stalna briga

• Strah

• Zbunjenost

• Nemogućnost opuštanja

• Razdražljivost

• Problemi u vezi sa spavanjem, kao što su nesanica, noćne more ili noćni strahovi

Fiziološki simptomi: 

• Napetost

• Slabost u tijelu

• Ne možete da dišete

• Pritisak u grudima

• Problemi sa stomakom, kao što su bol u stomaku i povraćanje

• Lupanje srca

• Bolovi u tijelu

• Znojenje  

• Vrtoglavica

KO JE U RIZIKU?

• Porodična istorija duševne bolesti

• Stidljivost u djetinjstvu 

• Određena zdravstvena stanja i ljekovi koji oponašaju simptome ili ih čine ozbiljnijim

• Stresni ili negativni događaji u bilo kom trenutku života

Pošto genetski i spoljni faktori mogu dovesti do poremećaja u vezi sa anksioznošću, svako je izložen riziku, bez obzira na starost, rasu ili socijalno porijeklo!

4 signala koji vam kazuju da je vrijeme da potražite pomoć:

1. Vaši simptomi se manifestuju fizički

Fizički simptomi ne samo da narušavaju vaš život, oni mogu naškoditi vašem tijelu kada se ne liječe i mogu vas koštati nepotrebnih medicinskih posjeta, testova i ljekova. Simptomi anksioznosti mogu se preklapati sa drugim medicinskim stanjima. Kada razgovarate sa svojim ljekarom, treba da pokažete svoje simptome i bilo kakvu porodičnu istoriju duševne bolesti. Otvorena komunikacija može pomoći u određivanju ispravne dijagnoze.

Ako se ne slažete sa dijagnozom vašeg ljekara, potražite stručnjaka za mentalno zdravlje za procjenu. Imajte na umu da terapeut ili psihijatar mogu da prođu višestruke posjete da bi vas formalno dijagnostikovali. Oni mogu ponuditi metode, terapije i / ili ljekove za kontrolu simptoma. Ako više volite prirodan pristup, trebalo bi da porazgovarate o tome kako najbolje ubaciti bilje, eterična ulja, dijetu i alternativne terapije u vaš svakodnevni život.

2. Ne želite da napustite kuću i izađete "među ljude"

Dom je zona udobnosti za mnoge ljude. Možda ste mislili da ste kućna osoba, ali s vremenom ili iznenada, ideja napuštanja kuće izazvala je ekstremne simptome brige ili panike. Ako se bojite da ćete posjetiti nova mjesta, vaši simptomi mogu vam poremetiti život. Neki ljudi mogu da odu iz kuće, ali idu samo na mjesta koja dobro poznaju, kao na primjer u njihove uobičajene radnje, radna mjesta ili u kuće dragih osoba. Drugi ne mogu. Oni gube posao. Njihove lične i romantične veze jako pate, a u nekim slučajevima prestaju kada ih partner ne razumije. 

3. Vaši simptomi su se pogoršali kada ste se priključili društvenim mrežama

Platforme društvenih mreža donose novu eru kada se radi o simptomima anksioznosti. Međutim, ako već imate mentalnu bolest, onlajn platforme mogu da vas natjeraju da doživite istu reakciju kao da su ljudi zaista u istoj prostoriji kao i vi.

Iako korišćenje društvenih mreža nužno nije loša ideja, ljudi bi trebalo da budu u mogućnosti da naprave taj izbor za sebe. Neko sa društvenim fobijama ne može. Mogu iskusiti simptome, razviti nove ili se suzdržati od upotrebe uopšte iz straha. Obučeni terapeut vam može pomoći da odredite da li treba da izbjegavate ili primjenjujete određene metode prilikom zdravog korišćenja društvenih mreža. 

4. Sve ste probali osim terapije

Svako drugačije reaguje na tretmane bilo da koriste prirodnu medicinu, konvencionalnu medicinu ili kombinaciju oba. Samozdravljenje sa specijalnim dijetama, biljem, uljima i alternativnim terapijama može pomoći nekim ljudima. Neki ljudi u početku vide sjajne rezultate, ali se vremenom smanjuju. Drugi ne primjećuju odstupanja od ozbiljnosti simptoma. Jedan ključni faktor nedostaje u ovim planovima tretmana: terapija.

Na primjer, neko sa teškom anksioznošću i depresijom može imati više poteškoća bez pomoći terapeuta ili psihijatra. Drugi primjer bi bio hemijska neravnoteža koja nije povezana sa ishranom, fizičkim ili ekološkim faktorima. Nijedna količina ishrane, biljaka, prirodnog života i tako dalje neće biti dovoljna za rebalans hemikalija. 

Izvor: Stil.kurir.rs

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar