Prema riječima Đukanovića, kritični tonovi dolaze iz jednog dijela političke i medijske javnosti Beograda prema Crnoj Gori.

"Ja to povezujem sa ovom fazom rješavanja pitanja odnosa Srbije i Kosova. Čini mi se da u očekivanju nekog rješenja kojem je ipak temeljni smjer dat onim što se dogodilo 1999. godine, dakle u očekivanju tog epiloga čini mi se da jedan do javnosti Srbije želi da kompenzuje tu nepovoljnost, nekom svojom naglašenom brigom prema pravima Srba u regionu", rekao je Ðukanović za Glas Amerike.

Na pitanje gdje vidi rješenje odnosa Srbije i Kosova i da li je ideja o promjeni granica isključena ili je i dalje na stolu, Ðukanović kaže da se prije svega zalaže za nastavak dijaloga i deblokadu procesa koja traje već nekoliko mjeseci i naveo da se o tome razgovaralo na sastanku u Berlinu.

"Naše viđenje je bilo - hajde da se što brže vratimo za sto i da sada ne utvrđujemo odgovornost za zastoj koji je nastupio. Hajde da se dogovorimo o nekom moratorijumu na te razlike i da kažemo koliko nam vremena treba da u vremenu moratorijuma dođemo do rješenja kroz dijalog, a onda će sasvim sigurno i ova pitanja koja su nas udaljila od stola biti irelevantna. Ne bih rekao da su zatvorena vrata za tu ideju (razgraničenja)", rekao je Ðukanović.

On je kazao da snažno podržava da lideri Beograda i Prištine nastave dijalog, navodeći da razgovara i sa jednima i sa drugima i da vjeruje u njihovu dobronamjernost.

"Vjerujem da je tu moguće doći i do međunarodnog konsenzusa i to smatram jako važnim zbog još jednog razloga. Ako finalno rješenje bude ipak na kraju podrazumijevalo nešto što će značiti korekciju onog Banditerovog modela, gdje bi se razgraničenje na prostoru eks Jugoslavije dogodilo striktno po administrativnim granicama, onda će to tražiti ozbiljne garancije. I te garancije će zaista morati da budu moćno međunarodne. Da ne bi smo ušli u opasnost lančanih posljedica", ocijenio je Đukanović.