Dugovi "Petoletke", koja je 1989. godine imala godišnji promet od 500 miliona dolara, počeli su da se gomilaju devedesetih godina, kada je zbog sankcija izgubila veći dio tržišta. Oni su do 2015. godine narasli toliko da su samo kamate na obaveze prema državi premašivale milion eura. 

Takva situacija je odbijala poslovne partnere i investitore pa su mnogobrojni pokušaji privatizacije fabrike za proizvodnju pneumatskih i hidrauličkih uređaja bili bezuspješni. Stečaj, koji se pojavio kao jedino rješenje za 11 od ukupno 13 "Petoletkinih" društava, ostavio je 1.500 radnika bez posla. 

"Mi smo se našli u situaciji da treba nešto da preduzmemo da sačuvamo radna mjesta, proizvodni program i, prije svega, tržište", priča direktor PPT "Petoletka" d.o.o. Ljubisav Panić. 

Panić, foto:AA

Na ideju sindikata, koju je podržalo Ministarstvo privrede, radnici su odvojili po 500 eura od socijalnog programa i tako prikupili novac za pokretanje nove firme. Nju je januara 2016. godine otvorilo čak 676 osnivača. 

"Sakupili smo oko 330 hiljada eura, to je bio naš početak. Uzeli smo u zakup proizvodne pogone, otkupili od stečajnih upravnika započetu proizvodnju i nastavili da radimo dalje", kaže Panić. 

Radnici su, smatra on, bili spremni na ovakav potez prije svega što, kako tvrdi, vole svoju firmu. Osim toga, većina je imala između 45 i 50 godina, što bi otežalo njihovo novo zaposlenje. 

"Ovo je jedinstveno u cijeloj Srbiji. Niko nije tako nešto uradio. Samim tim, ovo je nosilo veliki rizik i trebala nam je hrabrost, velika je vjerovatnoća postojala da dođe do neuspjeha", govori Panić. 

Foto:AA

Da je ovakva ideja bila dobra pokazalo se već posle šest mjeseci kada je firma "izašla na pozitivno poslovanje". Dobit je u prvoj godini iznosila 55 miliona, u drugoj 75 miliona, a u trećoj, kada su zapošljeni i novi mladi radnici - 40 miliona eura. 

"Sada imamo 860 radnika koji primaju pune plate i sve obaveze se izmiruju na vrijeme", ponosan je direktor. 

Očekuje da će uskoro biti moguće i povećanje plata koje trenutno u prosjeku iznose oko 300 eura. Toliko zarađuje i četrdesetšestogodišnja Leposava Vukojević koja je zadovoljna što će u fabrici u kojoj je provela čitav radni vijek dočekati penziju.

"Nije bilo lako. Posle 33 godina radnog staža firma je otišla pod stečaj. Teško bi bilo da tražim posao. Ovaj posao volim i radim već 36 godina. Iskreno, nismo imali izbora - ili da pokušamo da fabrika zaživi ili da budemo na ulici. Birali smo ovo i nismo se pokajali", priča Leposava. 

Foto:AA

Naredni korak rukovodstva jeste da otkupi proizvodni pogon čiji zakup sada košta 20.000 evra mjesečno. Šansa za to stvoriće se već za mjesec dana na javnom oglašavanju. 

Sopstveni "krov nad glavom", smatra menadžment, omogućiće dugoročno planiranje, kreditiranje i podršku kod banaka, prije svega za nabavku savremenije opreme. Najmlađa mašina u "Petoletki" ima 30 godina, dok je najstarija proizvedena još 1927. godine. Na njima nastaju pneumatski i hidraulički proizvodi koji se primjenjuju u kamionima, autobusima, traktorima, građevinskim putnim mašinama... 

Foto: AA

Nekada su najveći kupci "Petoletkinih" proizvoda bili IMT, IMR, "Zastava kamioni", FAP i "Zmaj". Danas, u godini kada se obilježava punih sedam decenija njenog postojanja, 40 odsto proizvodnje odlazi na Kamazove kamione. Izvozi se u 36 država, a najviše u Rusiju, Bjelorusiju, Alžir i na Bliski i Srednji istok.