Okrugli sto organizovan je u cilju upoznavanja relevantnih subjekata u Crnoj Gori sa obavezama koje Nacrt Zakona o zaštiti od jonizujućih zračenja, radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbjednosti predviđa. 

Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović kazala je da Nacrt Zakona postavlja standarde za obavljanje djelatnosti u oblasti radijacione i nuklearne sigurnosti, koji se moraju poštovati.

„Zakon, prije svega, propisuje šta sve treba da bude ispunjeno da bi neko dobio ovlašćenje da koristi izvor jonizujućeg zračenja bilo da je riječ u uvozu, izvozu, tranzitu, prevozu, skladištenju ili tretmanu određenog izvora jonizujućeg zračenja prema tzv. gradiranom pristupu, koji je prepoznat na međunarodnom nivou”, kazala je Vojinović.

Dodaje da Zakon takođe regulište pitanje stručne osposobljenosti i periodične provjere stručne osposobljenosti svih zaposlenih lica u različitim industrijama i privrednim djelatnostima. 

„Propisane su i obaveze za ona preduzeća koja posluju u oblasti proizvodnje vode za piće, za preduzeća koja se bave prometom i tretmanom građevinskog materijala, odnosno ispitivanja građevinskog materijala na radioaktivnost“, kazala je Vojinović. 

Nova rješenja definišu i pitanje prekograničnih pošiljki radioaktivnog otpada i istrošenog goriva, te medicinskog izlaganja ovoj vrsti izvora, imajući u vidu frekventnu upotrebu izvora jonizujućeg zračenja u oblasti medicine, navodi se u saopštenju Ministarstva. Propisan je i način zaštite zdravlja ljudi od gasa radona navodeći da je to pitanje i problematika kojoj je Ministarstvo dalo određen prioritet u proteklom periodu, a sve u svrhu zaštite zdravlja stanovništva Crne Gore.

Kako je navela, Zakon ima implikacije na privredu Crne Gore, uvodi oštrije standarde, kao i osnovne standarde sigurnosne i bezbjednosne kulture koje trenutno baštine sve zemlje Evropske unije i sve razvijene države.

„U tom pogledu predviđeno je da se Zakon počne primjenjivati tri godine nakon donošenja, kako bi se privreda prilagodila na ove obaveze, a da bi administracija sa druge strane donijela sva podzakonska akta koja su neophodna za njegovu primjenu“, poručila je Vojinović. 

Potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović ukazao je na dobru saradnju sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma te naveo da je Odbor za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Privredne komore kreirao dva tima, od kojih će jedan da radi upravo na ovakvoj vrsti propisa i pomoći Ministarstvu pred kojim se nalazi izazov da zatvori Poglavlje 27.