Marković je naglasio da sve dok tema jačanja izvoznog potencijala ne postane fokus svih segmenata društva, o njoj se moramo starati svakodnevno, gradeći sposobnost da svi ekonomski i socijalni akteri u tom procesu pronađu svoje mjesto.

„Pitanje smanjenja spoljno-trgovinskog deficita i povećanja konkurentnosti jeste prioritet Vlade u cjelini, a posebnu odgovornost nosi više njenih resora. Ali ovo pitanje podjednako mora biti prioritet i privrednika i zaposlenih i asocijacija poslodavaca i sindikalnih organizacija. Interes nam je da građanima kroz primanja podijelimo novu vrijednost, a možemo je raspodijeliti samo ako je prethodno stvorimo“, istakao je Marković.

Kada je u pitanju suočavanje sa spoljno-trgovinskim deficitom u oblasti poljoprivrede i energetike, premijer je podsjetio da je prije nekoliko mjeseci upoznao poslanike sa konkretnim koracima koje je Vlada preduzela po tom pitanju.

„Zaključenim ugovorima za dugoročni zakup poljoprivrednog zemljišta, kao i ugovorom o zakupu zemljišta u svrhu izgradnje solarne elektrane na Briskoj gori, Vlada je napravila iskorak i iz uloge kreatora poslovnog ambijenta, prešla u ulogu investitora, odnosno vlasnika imovine koji želi da je stavi u funkciju, i od nje dobije novu vrijednost“, rekao je predsjednik Vlade, naglasivši da svaki pedalj naše zemlje ima vrijednost i da mora biti valorizovan na održiv i efikasan način.

Ukazujući na zapuštenost porodičnih imanja i sporost u valorizaciji građevinskog zemljišta i prirodnih resursa,Marković je naglasio, „Ovo je vrijeme kad moramo mijenjati pristup i našu viziju postavljati u skladu sa trendovima velikih tržišta i globalnih ekonomija.“

Kada je u pitanju državna imovina, premijer je istakao da će Vlada davati prioritet njenoj valorizaciji, kao i da ministarstva koja imaju direktnu nadležnost moraju biti na raspolaganju preduzetnicima, jer su linije i programi budžetske podrške obezbijeđeni. I sve to ima smisla samo ako će od toga imati koristi građanin i njegova porodica.

Podjećajući da u toku 2018. godine u saradnji sa Privrednom komorom i u partnerstvu sa trgovačkim lancima pokrenut program promocije proizvoda pod nazivom „Kupujmo domaće“, koji ima za cilj da se u trgovinama nađe što veći broj konkurentnih proizvoda, sa posebnim akcentom na manje proizvođače.

„Svakog dana radimo i na stvaranju uslova za što jeftiniji plasman crnogorskih usluga na inostrana tržišta. Zbog toga je Crna Gora aktivno učestvovala u pregovorima o liberalizaciji trgovine uslugama kroz zaključivanje CEFTA Dodatnog Protokola 6“, rekao je Marković. 

Najavljujući da će tokom 2019. godine Ministarstvo ekonomije sprovoditi „Program za unapređenja konkurentnosti privrede“, sa dvije linije stručne i čak šest linija finansijske podrške, za koji je oprediljeno ukupno 1,64 miliona €.

Dodajući da poslije dužeg vremena, bilježimo značajne rezultate na strani izvoza, pa u IV kvartalu 2018. godine crnogorski izvoz iznosi 106 miliona eura, što je u poređenju sa IV kvartalom 2017. godine porast od skoro devet odsto.

Analizirajući ove podatke, raduje činjenica da se uvoz hrane i životinja u 2018. godini smanjio za četiri odsto, što je posljedica Vladinih politika usmjerenih na proširenje proizvodne baze i povećanje finalizacije proizvoda u sektoru poljoprivrede.

Takođe, kako je kazao, i izvoz hemijskih proizvoda značajno se povećao, i to za skoro 70 odsto – u prvom redu medicinski, farmaceutski i drugi hemijski proizvodi.

„Uz adekvatno uključivanje svih partnera, a posebno socijalne i biznis zajednice, neupitno je očuvanje i dalje unapređenje visokih stopa rasta naše ekonomije, povećanje izvoznog potencijala, a samim tim i poboljšanje uslova rada i kvaliteta života u Crnoj Gori“, zaključio je Marković.