Analize koje su urađene u Austriji, pokazale su da austrijske oružane snage uskoro neće biti u stanju da ispune svoje zadatke; to je potvrdio i načelnik generalštaba. Na pitanje da li ga brinu ovakve ocjene Kunasek je kazao ta analiza počiva na velikim ambicijama.

“Cilj žalbe načelnika Generalštaba bio je da se postigne javno preispitivanje vrijednosti austrijskog bezbjednosnog programa. Ovaj bezbjednosni program mora se razmotriti u svijetlu preusmjeravanja bezbjednosne i odbrambene politike Austrije na osnovni zadatak vojne odbrane, u skladu sa našim saveznim Ustavom. Ovdje je takođe riječ o pokretanju značajnog povećanja naše potrošnje na odbranu. Austrijskim oružanim snagama potrebno je teško naoružanje kako bi održali vojnu sposobnost odbrane naše zemlje. Nabavka takve opreme je skupa”, rekao je on.

Prema njegovim riječima što se tiče upravljanja kriznim situacijama i međunarodnim zadacima Austrije, oni i dalje ostaju među vodećim zemljama Evrope u odnosu na njihovu populaciju.

“Ovo posebno važi za naše angažovanje na Zapadnom Balkanu, što je od presudnog značaja za našu zajedničku sigurnost. Stabilnost u regionu znači stabilnost za Evropu. Stabilnost i sigurnost u regionu zauzvrat jačaju ekonomski razvoj. U tom smislu, Austrija pokušava da podrži zemlje Zapadnog Balkana i podstakne njihov proces pridruživanja EU”, naglasio je on.

Austrija, po riječima Kunaseka, smatra da u regionu i dalje postoje političke i etničke fragmentacije.

“Ovo je rezultat neriješenih konflikata. Pored toga, sve veći uticaj spoljnih aktera, kao što su Kina i Turska, ima geopolitičke implikacije za položaj EU i njen politički kredibilitet. EU sa svojom strategijom za Zapadni Balkan, naravno i Austrija, nastoji da pruži političku podršku za bližu saradnju i koordinaciju u očuvanju evropske perspektive. Međutim, najvažniji aspekt ostaje sigurnost i stabilnost u regionu. Naš trenutni doprinos tome je implementacija austrijskog paketa za Zapadni Balkan. On se sastoji od veće uključenosti zemalja regiona u misije EU, poboljšanja kapaciteta za upravljanje granicama i poboljšanje kapaciteta u vezi sa hibridnim prijetnjama”, naglasio je on.

Stoga, kako napominje, teže da doprinesu izgradnji regionalnih vojnih kapaciteta, na osnovu novog strateškog dijaloga, i da poboljšaju regionalnu vojnu saradnju.

“Napredak postignut u okviru evroatlantskih integracija nekih država Zapadnog Balkana jasno pokazuje da saradnja u sektoru bezbjednosti može biti od obostranog interesa i koristi. Moje ministarstvo nastoji da poboljša ulogu Austrije kao posrednika putem paketa za Zapadni Balkan, koji je zasnovan na Deklaraciji iz Graca. Uvjereni smo da su zemlje Zapadnog Balkana u stanju da vrijedno i aktivno doprinese Zajedničkoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici”, kazao je on.

Odgovarajući na pitanje gdje vidi prostora za saradnju Crne Gore i Austrije Kunasek poručuje da nastoje da pomognu Crnoj Gori gdje god je to moguće kako bi se ona mogla uključiti u projekte zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike.

Komentarišući uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka u Crnoj Gori Kunasek smatra je komunikacija o neophodnosti državne odbrane na nacionalnom i evropskom nivou od suštinskog značaja za motivaciju mladih u kontekstu politike odbrane.

“Pitanje najboljeg sistema odbrane, s obzirom na često specifične uslove i tradicije u različitim zemljama, mora se ocjenjivati na drugačiji način. Vojna obaveza i sistem policije sastavni su dio austrijske kulture odbrane”, dodao je on.

Kunasek je mišljienja i da podsticanje približavanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji nije samo doprinos sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu, već i suštinska potreba za čitavu evropsku sigurnosnu arhitekturu.

“Naši napori u oblasti bezbjednosne i odbrambene politike su da približimo Zapadni Balkan evropskoj zajedničkoj bezbednosnoj i odbrambenoj politici. Ovom prilikom želio bih posebno naglasiti dodatnu korist od članstva Crne Gore u NATO-u”, istakao je on.

Na pitanje da li smatra da je koncept vojne neutralnosti održiv na Zapadnom Balkanu Kunasek je odgovorio “generalno govoreći da”.

“Ali, zavisi od toga kako je koncpet političke neutralnosti oblikovan u praksi i koje posljedice to može imati na specifičan dizajn odgovarajuće sigurnosne i odbrambene politike. Austrijska neutralnost nije u suprotnosti sa solidarnim učešćem u sigornosnom sistemu EU ili NATO-vom Partnerstvu za mir”, zaključio je on.

Izvor: Pobjeda