To je ocijenjeno na panel diskusiji „Politika integriteta antikorupcijski ili administrativni podvig?“, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u okviru konferencije „Integritet u politici i javnom sektoru“, koju finansira Ambasada Kraljevine Holandije, prenosi PR Centar.

Koordinatoka Istraživačkog centra CDT-a, Milena Gvozdenović, istakla je da nakon nekoliko godina sprovođenja politike integriteta nije moguće sa sigurnošću utvrditi na kom se nivou trenutno nalazi integritet u crnogorskim institucijama, niti kakvi su njegovi trendovi uspostavljanja.

„Prema podacima iz izvještaja ASK, 701 organ vlasti je bio u obavezi da usvoji i dostavi plan integriteta, što je do kraja 2017. godine ispunilo njih 98 odsto. Međutim, kada je riječ o samom kvalitetu tih planova, možemo reći da su rijetki organi koji su adekvatno pristupili analizi rizika, koji su karakteristični za njihovu instituciju“, rekla je Gvozdenović.

Foto: Milena Gvozdenović, koordinatoka Istraživačkog centra CDT - a

Značajan broj planova je, kako je rekla, pripremljen tako što su institucije prepisivale rizike, mjere aktivnosti, koje im je Agencija ponudila u obrascu plana integriteta.

„Takvom praksom organa vlasti se dovodi u pitanje ne samo objektivnost, već i svrsishodnost postavljenih planova. Rok od tri mjeseca za donošenje planova integriteta može biti jedan od faktora, koji se prvobitno odrazio na njihov kvalitet. Međutim, Zakonom je predviđeno da organi vlasti mogu da mijenjanju svoje planove integriteta, shodno svojim interesima i potrebama. Ovu mogućnost je iskoristilo svega 18 organa, koji su u 2017. ažurirali planove“, kazala je Gvozdenović.

Prema njenim riječima, ASK je izvijestila da prosječni intenzitet rizika u svim planovima integriteta na skali od 1 do 100 iznosi 27,14.

„Ovaj podatak ne zvuči realno, jer ukazuje da je Crna Gora zemlja sa malim rizikom od korupcije, što je u suprotnosti sa brojnim istraživanjima, izvještajima, kako domaćih, tako i međunarodnih institucija“, istakla je Gvozdenović.

Agencija nije, kako smatra, uspjela da iskoristi brojne statističke opservacije i podatke koje je ponudila u izvještajima za suštinsko i samostalno sagledavanje problema i upućivanje predloga za unapređenje ovog sistema zaštite.

Predsjednica Odbora za antikorupciju Skupštine Crne Gore, Daliborka Pejović, smatra da Agencija postaje jedna vrsta regulatora.

„Osim zakonskih normi, ona, očigledno mimo zakonskih rješenja sve više počinje da bude interesantna kroz davanje mišljenja u odnosu na konkretne slučajeve. Bojim se da će, u ovim kapacitetima, Agencija teško odgovoriti tom izazovu i toj potrebi. Tim prije, što nadzorni organ u okviru same Agencije mora biti respektabilan, maksimalno odgovoran i do kraja upravljački, nadzorni, kontrolni savjet“, rekla je Pejović.

Foto: Daliborka Pejović, predsjednica Odbora za antikorupciju Skupštine Crne Gore

Uloga Savjeta, kako smatra, mora biti dvostepena, odnosno mora postojati filter između, kako je dodala, rada Agencije i menadžmenta, do Skupštine, donosno javnosti u cjelini.

Pejović smatra da formalistički pristup neće odvesti društvo daleko u borbi protiv korupcije.

„Najmanje će nas odvesti prema tome da stvorimo jednu preventivnu atmosferu, koja će sve manje voditi ka korupciji. Nego se prosto administrativnim putem želi samo donijeti nešto što liči na plan, imenovati lice, koje treba da bude menadžer integriteta i samo prikupljati i kolektovati informacije“, rekla je Pejović.

Ona smatra da će, „vjerovatno“ vrlo brzo doći situacija, kada se o korupciji neće pričati kao o nekom generalnom problemu, nego o vrlo pojedinačnim slučajevima.

Izvršna direktorica Politikon mreže, Jovana Marović, podsjetila je da građani u Crnoj Gori smatraju da je korupcija jedan od tri najznačajnija problema, uz nezaposlenost i ekonomsku situaciju.

„To isto smatra i Evropska unija. Jedna ista rečenica se ponavlja, a ta je da je korupcija sveprisutna i da je ozbiljan razlog za zabrinutost. Takođe vrlo je nisko povjerenje u rad same ASK. Rezultati Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) iz juna prošle godine su pokazali da tek oko 37 odsto građana ima potpuno povjerenje u rad ASK-a“, rekla je Marović.

Ona je kazala da postoji problem i u formalnom i u suštinskom smislu, jer ne postoji jasna procjena na koji način i da li se jača sam integiritet.

„Najčešće imate taj plan i onda ga ne usklađujete sa ostalim dokumentima bitnim za razvoj samih lokalnih samouprava, odnosno organa vlasti, jer npr. imate aktivnost da angažujete internog revizora, a onda u predlogu budžeta nemate tu stavku, koja bi trebalo da odgovara planu integriteta“, rekla je Marović.

Foto: Jovana Marović, izvršna direktorica Politikon mreže

Ona smatra da je plan integriteta samo jedna mjera, koja bi trebalo da jača integritet javne uprave i indivudulni integritet.

„Postoji percepcija javnosti da što ste bliži vladajućoj stranci vi možete da ostvarite neko svoje pravo. Tu automatski sumnjate da oni koji obavljaju funkcije i zaposleni su u javnoj upravi postupaju po samoj definiciji, zakonito, nepristrasno, transparentno“, rekla je Marović.

Gvozdenović je pojasnila da je rad na razvoju integiriteta institucija zahtjevan proces koji traži vrijeme i punu posvećenost svih nadležnih organa.

„Dosadašnje iskustvo u sprovođenju politike integriteta bi trebalo iskoristiti u pravcu unapređenja onih segmenata, koji ne doprinose stvaranju transparentnog, odgovornog, nezavisnog i nepristrasnog sistema upravljanja. Jedan dio naših preporuka se tiče zakonskog uređenja ovog pitanja, dok se drugi dio tiče stvari iz prakse“, rekla je Gvozdenović.

Ona smatra da je potrebno inicirati izmjenu Zakona o sprječavanju korupcije u pravcu preciznog utvrđivanja rokova za donošenje i izmjenu planova, a neophodno je, kako je dodala, da se unaprijedi metodologija za izradu i sprovođenje planova integriteta.

„Ono što je jako važno u cijelom procesu je uspostavljanje efikasnijeg mehanizma za evaluaciju politike integriteta. ASK bi trebalo da sačinjava plan provjere planova integriteta i izvještaj o njihovom sprovođenju, za koji će sprovesti dubinsku kontrolu“, ocijenila je Gvozdenović.

Pejović smatra da ASK mora da se bavi suštinski korupcijom, a ne samo da bude kolektor informacija i odašiljač tih informacija.

„Mora podići nivo odgovornosti. Kada hoćete da regulišete, sistem morate regulisati, ne u centru, nego ga morate disperzovati na sve činioce“, smatra Pejović.

Ona je kazala da joj se čini da je Agencija u informacionom sistemu „neko ko se bavi statistikom i gdje je odbrambeni mehanizam u velikoj mjeri statisitika koja se stvara, a mnogo manje je to nešto što je posljedica rada Agencije“.

„Naše pitanje je bilo šta je sa sudskim odlukama, kojima su rješenja Agencije pobijana. Generalno se tvrdi da su to procesni razlozi, ali iako jesu procesni razlozi, vi ih morate otklanjati. Ne može vam biti procesni razlog sedam puta“, kazala je Pejović.

Predsjednica CDT-a, Milica Kovačević,  istakla je da je civilno društvo od početka rada Agencije saglasno da ona ne mora, u prvim godinama rada, da pokrije sve brojeve i da proizvodi statistiku i da bi puno korisnija od toga bila, analiza rizika i fokusiraniji rad na dubinskoj provjeri onoga što se dešava u rizičnim sektorima i područjima.

Foto: Milica Kovačević

Marović smatra da, kada je riječ o planovima integriteta, moraju postojati ciljovi, indikatori, ali je još važnije da postoji, kako je rekla, neka vrsta kvartalnog konsultovanja odgovornih lica u organima vlasti, o tome koji su izazovi u sprovođenju samog plana integriteta.

„Što se tiče segmenta jačanja povjerenja građana u rad institucija, to je malo ozbiljniji posao. Treba promijeniti percepciju da su zaposleni u javnoj upravi ušuškani, zaštićeni, da ne mogu nikako ostati bez posla. Mislim da treba utvrditi odgovornost za česta kršenja zakona“, rekla je Marović.

Predstavnik Instituta sertifikovanih računovađa Crne Gore, Igor Pavićević, pitao je koji su uslovi da neko bude menadžer integriteta i šta ako je budući menadžer integriteta osoba podložna korupciji.

Gvozdenović je rekla da se zakonom uopšte ne definišu precizni kriterijumi za izbor menadžera integriteta.

„Navodi se samo generalna stavka da treba da ima dovoljno iskustva u funkcionisanju službe i da to po pravilu treba da bude neko od rukovodećih lica. Da li su to dovoljni kriterijumi za izbor nekoga ko će biti menadžer integriteta? Smatram da ne. Nije loše rješenje uključivanje i drugih spoljnih lica, jer smatram da bi to doprinijelo kvalitetu procesa i nadomjestilo bi nedostatak kapaciteta koji ima ASK za takvu vrstu kontrole za svaki pojedinačni plan integriteta“, rekla je Gvozdenović.

Marović je istakla da je osnovno da ASK bude oslobođena političkog uticaja, a zamjerke su, kako je rekla, i što Agencija ne djeluje proaktivno.

„U izvještajima Evropske komisije se preporučuje da ona vrši provjere u smislu slučajnog uzorka. Mi imamo jako malo takvih provjera i maltene nemamo razultate tih provjera uopšte“, rekla je Marović.

Foto: PR Centar

Pejović je rekla da bi, kada bi bila na čelu Agencije, kontrola bila tamo gdje god ima anonimnih prijava.

„Shodno izvještaju koji smo vidjeli bilo ih je mnogo. I kakav god bio ishod upravnog postupka vezano za te prijave meni bi to bila lampica da krenemo u kontrolu i propitamo ljude u sistemima da li postoji opravdanost takvih anonimnih prijava, na šta se odnose“, kazala je Pejović.

Ona smatra da se mora osnažiti ulogu Agencije, kao kontrolnog organa, koji u svakom trenutku ima pravo da u normalnoj proceduri iskontroliše rad institucija.

„Sve što budu uradili u preventivnom smislu će Agenciji biti lakše. I to treba neko da shvati. Biće im teže ako budu čekali da ih neko optuži za nešto, ili da im neko drugi servira problem. Tako će biti u goroj situaciji, kada je u pitanju odgovornost, nego da krenu sa proaktivnim pristupom“, rekla je Pejović.

Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, smatra da Agencija treba da napravi ozbiljnu kampanju, koja će se baviti antikorupcijom.

„Ljudima prvo treba objasniti šta je integritet, zbog toga što je integritet prilično zaboravljena riječ u našem društvu. Ovu temu konačno treba staviti na tapet, onako kako bi to trebalo da se uradi u društvima, koja su ugrožena od te pojave. Kada vidim kakav je stav Agencije u odnosu na sve ovo, volim da im preporučim da umjesto onoga orla koji je nakostriješen i opasan, a koji se nalazi na njihovom logou, stave neku drugu pernatu životinju, koja nije baš tako opasna“, rekao je Koprivica.

On je dodao da Agencija mora da promijeni stav i način na koji radi i kada se desi organizacioni lom, „onda ćemo ove stvari mnogo lakše uraditi i izboriti se sa njima“.

Darko Brajušković iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore, smatra da bi zapošljavanja trebalo da budu bazirana na mjerljivim i konkretnim stavkama.