Građani u CG nisu prijavljivali nuspojave pipema, pipegala i palina
Ilustracija

Povučeni zbog neželjenih dejstava

Građani u CG nisu prijavljivali nuspojave pipema, pipegala i palina

Zalihe antibiotika ,pipem, pipegal i ,palin koji se koriste za liječenje urinarnih infekcija, povučene su iz apoteka i bolnica zbog rizika od ispoljavanja vrlo rijetkih po učestalosti, ali ozbiljnih neželjenih dejstava koja zahvataju mišićno-koštani i nervni sistem. Iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva (Calims) su za Pobjedu ponovili da za te antibiotike nije stigla nijedna prijava na neželjena dejstva.

Nakon objavljene informacije o zabrani ovih ljekova, redakciji Pobjede juče se požalilo više građana koji su koristili ove antibiotike, navodeći da strahuju za svoje zdravlje.

“Godinama koristim pipem. Kad god sam imala urinarnu infekciju ljekar mi je prepisivao taj lijek. Nijesam nikada osjetila neku nuspojavu, ali sada sam uplašena jer sam nedavno ispila tu terapiju”, kazala je pedesetpetogodišnja Podgoričanka koja je željela da ostane anonimna.

Nju je, kao i još nekoliko građana koji su zvali, zanimalo da li višegodišnja upotreba tog lijeka ostavlja posljedice po zdravlje, kao i da li se neželjena dejstva mogu javiti kasnije.

Iz Calimsa su ponovili da za ove antibiotike nije stigla nijedna prijava na neželjena dejstva, te da građani ne treba da budu zabrinuti. Međutim, nijesu precizirali da li su oni mogli da ostave neke posljedice po zdravlje, uprkos tome što nije registrovana nijedna prijava na nuspojave.

I ljekari sa kojima je Pobjeda razgovarala potvrdili su da im se u praksi nikada nije desilo da se pacijent požali na lijek pipem koji je najviše korišćen za urinarne infekcije u posljednjih 25 godina.

Kako su nezvanično kazali, zbog prevelikog obima posla nekada je ljekarima komplikovano da prijave neželjeno dejstvo koje je i zvanično, a kamoli neko novo koje je tek utvrđeno evropskim studijama.

“Problem je što se često radi o pacijentu koji koristi više tableta, pa je vrlo teško razgraničiti neželjena dejstva, posebno u uslovima da se ispitaju, jer nemamo resurse da ispitamo alergiju na lijek, zbog deficita alergologa za odrasle”, rekao je nezvaničan izvor Pobjede.

U Crnoj Gori ne sprovode se istraživanja o tome kako ljekovi utiču na zdravlje ljudi, a osnovni izvor informacija o bezbjednosti ljekova koji su u prometu kod nas, kako kažu iz Agencije, su prijave sumnji na neželjeno dejstvo lijeka koje dobijaju od zdravstvenih radnika.

“Analizom dostavljenih prijava, kao i svih drugih objektivnih i na naučnim dokazima zasnovanih informacija, Agencija donosi odgovarajuće mjere, sa ciljem zaštite zdravlja pacijenata. Učestalost neželjenih dejstava kada su u pitanju ljekovi koji sadrže pipemidnu kiselinu je veoma rijetka (kod najviše jednog na 10.000 pacijenata)”, kazali su iz Agencije za ljekove.

Ta zdravstvena ustanova donijela je odluku o značajnom ograničenju primjene i flurohinolonina odnosno antibiotika koji djeluju protiv gram pozitivnih i gram negativnih bakterija. Iz Calimsa naglašavaju da se u našoj zemlji od predstavnika fluorohinolonskih antibiotika nalaze ljekovi koji sadrže "ciprofloksacin", "levofloksacin" i "moksifloksacin".

Agencija je primila ukupno tri prijave sumnji na neželjena dejstva ljekova iz te grupe koja su zahvatila nervni i koštano-mišićni sistem.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar