Istraživanje CGO: 45% ispitanika smatra da zemlja ide pogrešnim putem, najmanje se vjeruje kolegama a najviše Crkvi
Predstavljanje istraživanja

Istraživanje CGO: 45% ispitanika smatra da zemlja ide pogrešnim putem, najmanje se vjeruje kolegama a najviše Crkvi

Dvije trećine građana i građanki u Crnoj Gori smatra da primjena nasilja radi ostvarivanja političkih, društvenih i religijskih ciljeva nije opravdana.45% ispitanika smatra da zemlja ide pogrešnim putem, najviše povjerenja ima Crkva a najmanje se vjeruje kolegama s posla.

Za dvije trećine građana i građanki u Crnoj Gori primjena nasilja radi ostvarivanja političkih, društvenih i religijskih ciljeva nije opravdana. Ipak, jedna trećina nalazi da postoje situacije kada nasilje može biti opravdano za ostvarenje ovih ciljeva što predstavlja potencijal za radikalizaciju i zahtijeva multisektorski preventivni odgovor, ukazuju podaci iz istraživanja javnog mnjenja o stavovima prema nasilnom ekstremizmu i radikalizmu koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) danas predstavio.

„Iako podijeljenog stava, u nešto većoj mjeri je prisutan optimizam po pitanju trenutnog stanja u crnogorskom društvu. Tako 48% građana i građanki navodi da se Crna Gora kreće u dobrom smjeru, dok 45% smatra da idemo pogrešnim putem. Među najveće probleme sa kojima se Crna Gora danas suočava navodi se nezapošlenost, a slijedi organizovani kriminal, loša ekonomska situacija, loš životni standard, korupcija, i siromaštvo“, rekao je Petar Đukanović, koordinator programa Ljudska prava u CGO-u, predstavljajući ključne nalaze istraživanja.

Nešto manje od tri četvrtine odnosno 7 od 10 građana i građanki Crne Gore ocjenjuje da je položaj mladih loš, a skoro polovina smatra da je veoma loš.

Đukanović je dalje apostrofirao da je „primjetna generalna percepcija stagnacije kad je riječ o očekivanim promjenama u kvalitetu života u narednih godinu dana, jer polovina građana i građanki ne očekuje nikakve promjene, dok četvrtina očekuje pogoršanje, a svega petina poboljšanje".

Kako je saopštio CGO, u identitetskom smislu, građani i građanke svoj identitet dominantno vezuju za državu Crnu Goru (89%) i rodni grad ili region iz kojeg dolaze (88%), a potom za svoj etnički identitet (73%). Najmanje sebe doživljavaju kao građane Evrope (64%) i kosmopolite (56%). Stavovi prema prisustvu demokratije u Crnoj Gorisu podijeljeni. Iako ubjedljiv dio građana i građanki vjeruje da su principi demokratije prisutni samo na papiru, većinski smatraju i da postoji sloboda mišljenja. 

"Tri četvrtine građana i građanki Crne Gore navodi da se osjeća bezbijedno u svom okruženju. Lični osjećaj bezbijednosti je usklađen među različitim sociodemografskim grupama kojima pripadaju, osim što se registruju blage regionalne razlike. Među najveće sigurnosne prijetnje, pozicioniraju se organizovani kriminal (65%), ekonomska kriza (46%), korupcija (42%), kao i nefunkcionalan politički sistem (29%). Spoljne prijetnje se vrlo rijetko navode kao sigurnosni rizik“, kazao je Đukanović.

Kako je pokazalo istraživanje CGOa, najveći izvori povjerenja za građane i građanke Crne Gore su njihovi članovi porodice (97%) i prijatelji (89%), a najmanje se vjeruje ljudima sa drugačijim političkim uvjerenjima (64%) i kolegama sa posla (56%).

3cgostavovipremanasilnomekstremizmuiradikalizmu

Đukanović

Generalno, nepovjerljivost je zastupljenija među pesimističnijim građanima i građankama, odnosno onima koji vjeruju da se Crna Gora kreće u lošem pravcu.

Đukanović je ukazao i da ovom periodu bilježimo izvjestan pad povjerenja u institucije, rast povjerenja u civilno društvo (NVO i mediji), ali i vidljivu krizu reprezentativne demokratije. Crkva tradicionalno generiše najveći stepen povjerenja. Građani i građanke najmanje vjeruju NATO-u, političkim partijama i tužilaštvu.

Govoreći o socijalnim i etničkim distancama, Đukanović je naveo da bi „ispitanicima najviše smetalo kada bi politički neistomišljenik bila osoba na funkciji kojoj bi oni bili direktno odgovorni. S druge strane, kada je u pitanju vjeroispovjest, mnogo veći stepen distance se iskazuje prema članovima porodice – u prosjeku, petini bi smetalo kada bi član njihove ili partnerove porodice bio drugačije vjeroispovjesti. Slična je situacija i kod etničke pripadnosti, što je upozoravajuće sa stanovišta njegovanja multikulturalizma u Crnoj Gori.“

Građani i građanke Crne Gore vjeruju da je diskriminacija najprisutnija na osnovu političkog mišljenja (65%) i materijalnog statusa (59), a preko dvije petine građana i građanki ima stav da je diskriminacija na osnovu etničke i religiozne pripadnosti prilično ili veoma česta, čime se potvđuju i podaci iz ranije predstavljenog istraživanje CGO-a o diskriminaciji.

Većina građana i građanki Crne Gore sebe navodi kao pravoslavce. Istovremeno, visok udio je onih koji navode da im je religija generalno važna u životu i koji prisustvuju vjerskim obredima nekoliko puta godišnje.

„Značajna većina građana/ki vjeruje da je dužnost pravog vjernika da brani postulate svoje vjere. Istovremeno, sličan je procent i onih koji vjeruju da su religijska pravila pravednija od državnih pravila. Znači, potencijal za radikalizaciju je posebno izražen kada se uzme religijski okvir“, upozorio je Đukanović

Nasilje predstavlja najučestaliju prvu asocijaciju na radikalizam i nasilni ekstremizam, a od onih koji vjeruju da postoji prijetnja od ekstremizma i radikalizma, najveći broj vjeruju da je najprisutnija takva prijetnja sa političkom pozadinom. 

Više od polovine građana i građanki Crne Gore, prema istraživanju CGO,  ističe da bi se trudilo da odvrati nekog svog od ideje da krene na strano ratište. Takođe, isti broj navodi da bi se osjećali nesigurno kada bi se u njihov komšiluk doselio povratnik.

Istraživanje je pokazalo i da vipe od polovine ispitanika ne zna šta su radikalizam i ekstremizam a negativno je ocijenjeno i izvještavanje medija o ovoj temi.

Đukanović je najavio da će CGO, na osnovu ovog istraživanja i analize zakonodavnog i institucionalnog okvira, razviti preporuke za unaprjeđenje uloge obrazovnog sistema u prevenciji radikalizacije i nasilnog ekstremizma, ali i pristupa tranzicionoj pravdi kao usko povezanoj oblasti.

Terensko istraživanje sprovedeno JE od 2. do 11. marta 2019, uključivši 1022 ispitanika. Istraživanje je dio projekta Sigurna mreža koji ima za cilj da doprinese smanjenju i prevenciji trenda radikalizacije u Crnoj Gori jačanjem kulture društvenog dijaloga o kontroverznim i ekstremističkim pitanjima, ali i jačanjem demokratskih procesa kao ključne prevencije eskalacije terorizma i nasilnog ekstremizma u njihovim različitim oblicima. 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.