Kako su kazali iz Ministartva poljoprivrede i ruralnog razvoja, ukupno 14 preduzeća sa ovog područja investiralo je više od 1, 25 miliona eura, sa potencijalnom bespovratnom podrškom od 535 hiljada eura. Evropska unija obezbijedila je tri četvrtine novca, dok je jedna četvrtna oprediljena iz nacionalnog budžeta. 

Orav istakao je da je impresioniran konkretnim rezultatima EU podrške crnogorskim preduzetnicima u oblasti poljoprivrede i prerade hrane.

 „Uvjerio sam se da preduzetništvo poljoprivrednika unapređuje svakodnevni život građana Crne Gore - što se tiče povećanja proizvodnje, ali i ispunjavanja visokih standarda prerade, otvaranja novih radnih mjesta i doprinosa ekonomskom razvoju Crne Gore“, kazao je Orav.

Simović je ocijenio da crnogorska poljoprivreda, uz izdašnu podršku EU i Vlade Crne Gore, uz posvećen i naporan rad vrijednih domaćina i preduzetnika, snažno napreduje i sve više je prepoznata kao šansa za unosan biznis.

„Prije realizacije ovih investicija u 14 preduzeća radilo je 59 zaposlenih i sa njima je bilo direktno povezano 2.058 kooperanata. Realizacijom ovih investicija, pored unapređenja konkurentnosti, otvoreno je još 21 novo radno mjesto i otvorene nove mogućnosti za proširenje kooperantske mreže. Dakle, sve zajedno preko 2.100 radnih mjesta vezano je za poslovanje i rezultate rada ovih preduzeća“, kazao je Simović ističući da je ohrabren sa novim, savremenim prerađivačkim kapacitetima, dostignutim standardima kvaliteta i bezbjednosti hrane, povećanjem obima proizvodnje i unapređenjem konkurentnosti.

On je podsjetio na rezultate koje je Crna Gora postigla u dijelu usaglašavanja proizvodnih objekata sa EU zahtjevima za bezbjednost hrane, navodeći da je prilikom prve kategorizacije objekata (2014) usklađeno bilo samo 14 objekata, a da danas ukupno imamo 224 objekta za proizvodnju hrane koji su potpuno usaglašeni sa EU zahtjevima.

„Ovi iskoraci su doprinijeli unapređenju konkurentnosti, što je veoma značajno za održivost brojnih radnih mjesta i garancija za otvaranje novih u sektoru poljoprivrede“, naveo je Simović.

Ubrzati obradu zahtjeva za IPARD podršku

Kako se dalje navodi iz Ministarstva, sumiranje rezultata IPARD like projekta, bila je prilika i da se da presjek realizacije velikog IPARD-a, kroz koji će biti investirano ukupno 87 miliona eura uz bespovratnu podršku od 39 miliona eura iz EU pretpristupih fondova i oko 11 miliona eura iz nacionalnog budžeta. Na dva objavljena poziva prijavilo se 430 zainteresovanih.

Orav je ocijenio da je interesovanje za IPARD prevazišlo očekivanja, što pokazuje da su poljoprivrednici spremni da prihvate izazove modernizacije i razvoja, zbog čega život u ruralnim područjima ima budućnost u Crnoj Gori.

„Veliki broj prijava, međutim, zahtijevao je više napora i više vremena za ugovaranje, pa bih podstakao nacionalne vlasti da ulože napor za bržu obradu zahtjeva, kako bi se objavili novi pozivi i obezbijedila puna apsorpcija IPARD sredstava“, kazao je Orav.

Simović je podsjetio da su raspisani javni pozivi za podršku primarnoj proizvodnji kroz Mjeru 1 i podršku preradi kroz Mjeru 3. Za bespovratnu podršku za preradu pristiglo ukupno 45 zahtjeva od kojih je odobreno i već ugovoreno 20 projekata. Dodajući da ukupna vrijednost ugovorenih investicija iznosi oko 6,2 miliona €, a iznos bespovratne podrške je oko 2,6 miliona €.

Za bespovratnu podršku za primarnu proizvodnju primljeno je ukupno 389 zahtjeva, za investicije od oko 23 miliona eura. Prema riječima Simovića, nakon prijema zahtjeva, u skladu sa pravilima i procedurama EU upućeno je 375 zahtjeva za dopunu dokumentacije.

„Do danas je ukupno ugovoren 31 projekat i ovom prilikom pozivam sve nadležne institucije da dodatno ubrzaju svoje aktivnosti“, kazao je Simović, najavljujući da će nakon realizacije prvog ciklusa bespovratne podrške za proizvodnju i preradu biti pokrenut novi, kao i da je u toku proces akreditacije za IPARD mjeru podrške diverzifikaciji aktivnosti u ruralnim područjima.

Orav pozvao mlade poljoprivrednike da prijave

Orav je izrazio zadovoljstvo što se i na terenu uvjerio da su crnogorski poljoprivredni proizvođači imali koristi od EU ulaganja, a što će doprinijeti razvoju ukupne crnogorske ekonomije i života građana. Pozvao je sve poljoprivrednike u Crnoj Gori, naročito mlade, da se prijave za sljedeće IPARD pozive.

„Možda neće biti uvijek lako, ali na osnovu onoga što sam vidio u posljednja dva dana – isplati se!“, poručio je ambasador EU u Crnoj Gori.

Konferenciji za novinare prisustvovao je i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković koji je kazao da IPARD program polako, ali sigurno mijenja lice Crne Gore, pogotovo ruralna područja.

„Posljednjih godina se mijenja trend i ljudi se vraćaju selu, koje predstavlja najzvačajniju komparativnu prednost Crne Gore, jer naša sela predstavljaju netaknutu prirodu, čistu vodu i odlične uslove za razvoj poljoprivrede i život“, poručio je Vuković.

Tokom dva dana, obišli su preduzeća za preradu mesa -  "ETC" u Tuzima, Radinović Kompani” u Donjim Kokotima i preduzeće Branka Vlahovića u Farmacima, preduzeće za preradu ribe “ASK“ u Golubovcima, mljekaru “Milk Kompani” u Drezgi, preduzeće za preradu mlijeka “Union alimenti” u Omerbožovićima, zatim preduzeće za preradu voća i povrća “Natural frut” u Rogamima, kao i vinarije  “Vučinić” u Rogamima i „Rajković“ na Ublima.

Nakon konferencije za medije održane u Vinariji Rajković, posjetiće i pogon za preradu voća, povrća, ljekovitog bilja i pečurki “Agrovita-Eco” na Starom Aerodromu, pogon za preradu aromatičnog i ljekovitog bilja “Agrolajf Montenegro” u Tuzima i vinariju Zorana Vukčevića na Barutani.