Iz Ministarstva kulture je saopšteno da su dvodnevnu Konferenciju otvorili predsjednik Skupština Crne Gore Ivan Brajović i predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.

Na prvoj panel diskusiji na temu Turizam i kultura kao zajednička odrednica, prednost i strateško opredjeljenje država Jadransko-jonske inicijative učestvovali su potpredsjednik Skupštine Crne Gore Genci Nimanbegu, ministar kulture Aleksandar Bogdanović i ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

"Ono što finansijska sredstva i tehnički napredak ne mogu nadomjestiti u turističkoj ponudi, jesu kulturno-istorijski sadržaji i sve one mogućnosti koje se iz tih sadržaja mogu turistički kontekstualizovati i valorizovati. Crna Gora je, srećom, prostor čiji prirodni ambijent i kulturno-istorijsko nasljeđe, predstavljaju izuzetan resurs za turizam. Pored raznovrsne materijalne zaostavštine, u kojoj postoje lokaliteti i artefakti u vremenskom rasponu od antike do savremenog doba, Crna Gora takođe posjeduje izuzetno nematerijalno nasljeđe koje svjedoči o autentičnom prepletu kultura na jednom živopisnom prostoru, zadojenom istorijom i duhovnošću. Sve to nas obavezuje na osmišljeniju strategiju našeg daljeg turističkog razvoja, tim prije što u današnjoj turističkoj ponudi vlada nikad jača i raznovrsnija konkurencija, istakao je Bogdanović.

Navodeći da Ministarstvo kulture ima posebnu ulogu u svim aktivnostima koje su usmjerene na iznalaženju optimalnih modela u turističkoj valorizaciji kulturnih sadržaja.

Ocjenjujući da zaštita i očuvanje kulturnih dobara predstavljaju jedan od osnovnih prioriteta Ministarstva kulture, dodajući da se svaka intervencija na kulturnim dobrima i zaštićenim područijim u Crnoj Gori realizuje uz prethodno odobrenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja izdaje konzervatorske uslove, ali i učestvuje u postupku donošenja planskih dokumenta i sveobuhvatne zaštite kulturnih dobara.

Ipak, restauracija kulturne baštine tvrdi Bogdanović, nikad ne treba da podrazumijeva njeno puko očuvanje, uzimajući u obzir da zaštita za istoriju značajnih lokaliteta podrazumijeva i njihovu adekvatnu prezentaciju kako turistima, tako i lokalnom stanovništvu.

"Vodeći se navedenim principom, Ministarstvo kulture se trudi da prilikom izdavanja konzervatorskih uslova vodi računa ne samo o zaštiti kulturnog dobra, što je i osnov realizacije ovog posla, već i o definisanju njegove buduće namjene koja se određuje uz saglasnost Uprave. Spomenuo bih neke od skorašnjih dobrih primjera konzervacije kulturnih dobara čija je namjena vezana za razvoj kulturnog turizma, a to je restauracija Tvrđave Besac na Virpazaru i Mlina Ivana Crnojevića u Prijestonici Cetinje, cijeneći da je u slučaju oba dobra Ministarstvo uspjelo da zadrži tradicionalne karakteristke lokaliteta i da ih kao takve prezentuje posjetiocima, bez narušavanja njihovih kulturnih vrijednosti, a u isto vrijeme kroz naglašavanje istorijskog i kulturnog značaja koji su imali za razvoj zajednice, " naveo je Bogdanović.

Na Konferenciji učestvuju predstavnici parlamenata država članica Inicijative, Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije i Grčke.

Jadransko-jonska inicijativa osnovana je 2000. godine u Ankoni na Samitu o razvoju i bezbjednosti. Ima za cilj unapređenje, razvoj i jačanje bezbijednosti u jadransko-jonskoj oblasti, intenziviranje saradnje među zemljama regiona i pružanje podsticaja zemljama u tranziciji ka integracionim procesima i približavanju Evropskoj uniji.