Ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković istakao je, u svom obraćanju na sinoćnjem skupu, da su sada potrebne hrabre i pametne odluke, te ukazao da bi, da ih je bivša Jugoslavija donijela krajem 1980-tih, postjugosovenske države danas već mogle biti članice EU. 

Bošković je na konferenciji imao izlaganje o uticaju članstva Crne Gore u NATO na razvoj nacionalnih ekonomskih tokova, kao i na stabilnost i prosperitet regiona.

Naglasio je da su za privlačenje investicija potrebna stabilnost i mir. 

„Bezbjednost i stabilnost zemalja Zapadnog Balkana predstavljaju glavni preduslov za kontinuirani razvoj privrede i ekonomske djelatnosti, kao i neraskidivi dio demokratskog razvoja naših društava“, istakao je Bošković, naglašavajući značaj valorizacije nacionalnih resursa koji doprinose ostvarenju ključnih strateških ciljeva.

On je naglasio da je Vlada Crne Gore napravila snažan iskorak otvarajući se prema poslovnoj zajednici i privredi, kroz pažljivo praćenje ekonomskih tokova i sprovođenje kvalitetne ekonomske politike na nacionalnom nivou.

Bošković je apostrofirao značaj evroatlantskih integracija zemalja Zapadnog Balkana u obezbjeđivanju trajnog mira i ekonomskog prosperiteta na ovim prostorima. 

U čitavoj Evropi, konstatovao je ministar, postoje tenzije, jer u mnogim djelovima populisti dolaze na vlast. 

Ocijenio je da globalno gledano, bezbjednost postaje jedno od važnijih pitanja i da je globalna bezbjednost trenutno u većoj opasnosti od one na Zapadnom Balkanu. 

Ukazao je na neophodnost kvalitetne i sveobuhvatne međusobne saradnje zemalja Jugoistočne Evrope, kao i adekvatnog sprovođenja obaveza koje proizilaze iz procesa pristupanja Evropskoj uniiji. 

Bošković je ukazao da u regionu postoje hrabri ljudi, a kao primjer naveo je postizanje sporazuma između Grčke i Sjeverne Makedonije, kojim je riješeno nešto, za šta se još prije dvije godine mislilo, da je nerješivo. 

Naveo je da na Zapadnom Balkanu, međutim, ima još otvorenih problema. 

"Zemlje regiona isuviše gledaju na svoje različitosti umjesto da traže sličnosti"

S tim u vezi je naveo kosovsko pitanje, dodajući da je retorika oko toga sada kao tokom 1990-tih, ali je ipak ocijenio da, i pored toga, ne mogu da se dogode stvari koje su se dogodile tada. 

Međutim, nestabilnost na Kosovu može izazvati nestabilnost u Crnoj Gori, Srbiji, BiH, i drugim zemljama regiona, jer su sve povezane, a može negativno uticati i na stabilnost Evrope. 

Neophodno je, kako je istakao, da se Beograd i Priština što prije vrate dijalogu. 

Dalji izazov predstavlja BiH, za koju je kazao da je nefunkcionalna država. 

Ukazao je da je najveći problem na Balkanu što svi uvijek gledaju na različitosti, umjesto na zajednički interes. 

Bošković je kazao da je zajednički interes do sada bilo stremljenje ka članstvu u EU. 

On je ukazao da se stav stanovništva prema EU mijenja, jer Unija već duže ne daje dobar primijer. 

Kada je riječ o Crnoj Gori, izrazio je uvjerenje da će zatvoriti sva poglavlja u pristupnim pregovorima do 2023., a da je ona na EU da li je spremna da je primi kao članicu.

Kodex/Tanjug/B92